Karan: Izborni zakon Srpske - vraćanje na Dejton
- Kad bi neko u Dejtonu znao da će neko od visokih predstavnika, legitiman ili ne, i Ustavni sud BiH svojim odlukama prekomponovati oblik državnog uređenja, nikada ne bi dobili takve mandate niti bi u Ustav BiH ušao takav Ustavni sud niti Aneks 10 - rekao je Karan.
On je podsjetio da je Aneks 10 potpisala Republika Srpska, misleći da će visoki predstavnik imati koordinirajuću ulogu, a ne da je zakonodavac.
Karan je istakao da je Kristijan Šmit izašao iz sfere političkog djelovanja i ušao u sferu kada se posmatra kao problem, jer svojim djelovanjem u BiH definitivno postaje bezbjednosi problem.
On je naglasio da Srpska ima jednostavan izbor - da li želi u 21. vijeku da živi ustavno ili neustavno, da li želi da živi dejtonski ili antidejtonski, dodajući da su u okviru ljudskih prava i sloboda najznačajnija politička prava i slobode, odnosno izborna prava i slobode.
- Dakle izbor je da li biti slobodan ili rob? Živjeti u slobodnoj državi ili protektoratu - Šmitovoj državi - rekao je Karan.
Narodna skupština Republike Srpske usvojila je Nacrt izbornog zakona kojim je uređeno da izbore za organe vlasti u Srpskoj sprovodi Republička izborna komisija, gradske, odnosno opštinske izborne komisije i birački odbori koje će imenovati nadležni organi Republike Srpske.