Poruke dobre volje?
Samom dolasku predsjednika Srbije Aleksandra Vučića prethodili se nedjelje podizanja napetosti, pa je pitanje bezbjednosti medijski izdignuto na najviši nivo. Brojali su se tako snajperisti i specijalci koji će obuzdavati potencijalne napade, kako na predsjednika, tako i na zastave Srbije izvješane duž puta kojim se kretao. Kao da je rat završio juče, komentarisali su mnogi uzavrelu atmosferu i degradaciju odnosa uočljivu od silaska Ive Јosipovića i Borisa Tadića s vlasti.
Izlazak dvoje predsjednika pred novinare, nakon razgovora u četiri oka, bio je svojevrstan antiklimaks u kojem je Kolinda Grabar-Kitarović objasnila da je Vučića pozvala kako bi prekinula eskalaciju verbalnog sukoba oko izložbe o ustaškom logoru Јasenovac, a koju je organizovala misija Srbije pri Ujedinjenim nacijama.
"U mnogim stvarima se nismo složili, negdje smo se približili, a negde ćemo se približiti u vremenu pred nama. Dogovorili smo se da ćemo razgovarati. Dogovorili smo se da pitanje nestalih treba rješiti što prije. S predstavnicima udruženja nestalih iz Hrvatske, ali i iz Srbije, razgovaraćemo i ja i gospodin Vučić", rekla je Grabar-Kitarović koja je pitanje gotovo 2.000 nestalih Hrvata i Srba u Domovinskom ratu najavljivala kao primarnu temu.
"Imamo različiti stav o graničnom pitanju. Hrvatska se poziva na katastarske knjige, a Srbija na zakon i smatra da je zakon snažniji pravni akt od katastarskih knjiga bilo koje jedinice u bivšoj SFRЈ. Pokušaćemo to pitanje da riješimo bilateralnim putem u iduće dvije godine. Ako to ne bude moguće, idemo pred arbitražna tijela", otkrio je Aleksandar Vučić. I čini se da je to najvažnija poruka za Hrvatsku u ovom trenutku koja još nije jasno definisala kako misli da riješi taj problem čije se rješenje očekuje u kontekstu procesa ulaska Srbije u Evropsku uniju. Јer Brisel ne želi još jedan sukob poput onog Ljubljane i Zagreba.
Posjeta je još jednom pokazala neusklađenost spoljne politike predsjedništva i vlade Hrvatske. Naime, premijer Andrej Plenković obavijestio je javnost da je njegova zakonska obaveza da otvori pitanje ratne odštete u razgovoru s Vučićem, ali predsjednica o tome sa kolegom iz Srbije nije željela da razgovara. Radni ručak dvojice državnika dogodio se daleko od kamera, a Vučić je, po izlasku iz zgrade vlade, samo potvrdio da je ratna odšteta spomenuta na insistiranje premijera.
Sada ostaje da se vidi da li će ti razgovori odnose dviju država da postave na pozitivnu putanju, jer hrvatski građani Vučiću ne vjeruju i dočekuju ga s vidljivom rezervom. Prije svega ga vide kao okupatora koji je 1995. godine, kao pripadnik Srpske radikalne stranke, svojim sunarodnicima u Glini obećao da takozvana Srpska Krajina i Glina nikada neće biti Hrvatska i da "tu ustaška vlast više nikada neće moći da dođe". Izvinjenje traže gotovo svi, ali malo ko ga očekuje.
Upravo na taj govor podsjetile su i udovice hrvatskih branitelja koje su protestovale na glavnom zagrebačkom trgu uz podršku udruženja ratnih invalida. Prećutno ih je podržao i lijevi dio hrvatskog političkog spektra koji je, prije samo nekoliko nedjelja oštro kritikovao udovice zbog pokušaja ideološkog oblikovanja programa javne televizije.
Ipak, uočljivo je da je veliki protest branitelja izostao. Interesovanje za tako nešto nisu pokazali ni organizatori protesta iz Savske 66, što je protumačeno time da su njihovi apetiti zadovoljeni novim zakonskim rješenjima i pravima koja im je dala Plenkovićeva vlast.
"Mi ne smijemo da dozvolimo da nam pojedinci s rubova političkog spektra ili s rubova bilo kakvog razmišljanja diktiraju politiku", odgovor je hrvatske predsjednice na pitanje o demonstracijama koje su postavili novinari iz Srbije.
"Htio bih svima u Hrvatskoj da poručim da ja nisam nikakav četnik, niti je to bio bilo ko u mojoj porodici. Protesti su normalna stvar u demokratskim državama i ja se nisam nešto pretjerano uzbudio zbog toga", rekao je Vučić odgovarajući na isto pitanje. Ali njegove riječi bile bi hrvatskim građanima uvjerljivije kada ministri iz Srbije, percipirani kao Vučićevi portparoli, ne bi zapaljivo upozoravali predsjednika da će ga u Zagrebu dočekati ustaše.
U znak dobre volje, predsjednik Srbije uručio je predsjednici dokumenta iz Dvora na Uni koja su odnesena u Srbiju nakon "Oluje2 1995. Takođe, kaže, donio je i podatke o troje od 1.945 nestalih u ratu 1990-ih u Hrvatskoj.
Zaključno, možemo se reći da prvi dan posjete Hrvatskoj predsjednika Srbije Aleksandra Vučića nije donio nikakva iznenađenja, niti je ispunio očekivanja – jer stvarnih očekivanja, s bilo koje strane, nije ni bilo. Ali hrvatskim građanima je ponudio jedan zabavan trenutak, scenu u kojoj predsjednik Srbije vrši smotru hrvatskih vojnika uz koračnicu iz Domovinskog rata "Mi smo garda hrvatska". Ne čudi zato što su brojni komentatori u medijima i na društvenim mrežama isticali činjenicu da je vrijeme karnevala.
Izvor: Dojče vele (DW)