Prijedlog EU - Srbija članica do 2025. godine
Nacrt strategije za pristupanje Srbije i drugih zemalja Balkana Evropskoj uniji, koja će u konačnom obliku biti usvojena u februaru, navodi poslove koji stoje i pred Srbijom i pred EU, kao i vremenske rokove u kojima oni treba da budu obavljeni da bi članstvo bilo moguće do 2025, navode upućeni izvori.
Prema sadašnjem nacrtu, sva pregovaračka poglavlja trebalo bi da budu otvorena i zatvorena do 2023. godine, kako bi ulazak Srbije bio moguć 2025. godine, imajući u vidu dug proces ratifikacije pristupnog sporazuma u Evropskom parlamentu i parlamentima zemalja članica.
U Nacrtu strategije navodi se i kraj 2019. godine kao rok za postizanje obavezujućeg sporazuma o normalizaciji između Beograda i Prištine, što je jedan od ključnih uslova za članstvo u EU.
Ovakav tok događaja već je nagovijestila i visoka predstavnica EU Federika Mogerini, najavljujući više puta "kvalitativni pomak" u dijalogu Beograda i Prištine za sljedeću godinu, odnosno do kraja mandata sadašnje Evropske komisije, koji ističe u novembru 2019.
Strategija će biti neka vrsta mape puta do članstva, čini ga konkretnijim i opipljivijim, ali bez garancija i automatizma u prijemu zemalja kandidata, ako one ne bude spremne za članstvo u predviđenim rokovima, kažu za RTS izvori u Briselu i naglašavaju da je, imajući u vidu dosadašnji tempo pregovora, 2023. godina više nego ambiciozan rok za otvaranje i zatvaranje svih pregovaračkih poglavlja.
Osim spremnosti kandidata, problem za strategiju može biti odsustvo podrške zemalja članica.
Pominjanje datuma od strane Evropske komisije došlo je kao potpuno iznenađenje i mnoge zemlje, uključujući i one najveće i najuticajnije, nisu zadovoljne što o tome nisu konsultovane unaprijed. Neke zemlje članice smatraju da je bilo kakvo fiksiranje rokova kontraproduktivno, već da poruke Brisela treba da se odnose prije svega na kriterijume koje zemlje kandidati treba da ispune.
"Strategija o proširenju trebalo bi da posluži i za obnavljanje konsenzusa o prijemu Balkanskih zemalja u EU, jer je zvanično obećanje članstva dato još 2003. na samitu u Solunu i mnogi u zemljama članicama nisu sigurni koliko je zapravo ono još na snazi", kažu diplomatski izvori.
Prva polovina 2018. biće vrlo značajna u tom pogledu za Srbiju i Balkan: Bugarska kao predsjedavajuća EU u ovom periodu ističe integraciju Zapadnog Balkana kao svoj prioritet, a poslije objavljivanja strategije u februaru uslijediće i godišnji izvještaji EK o napretku za sve zemlje regiona u aprilu.
U maju u Sofiji biće održan zajednički samit lidera Balkana i EU, a u junu u Briselu na samitu EU donosiće se zaključci i konnkretne odluke o sljedećim koracima u procesu proširenja.
- Očekujem da će strategija ukazati na put kojim zemlje kandidati treba da idu ka članstvu ka EU, ali naglasiti i šta EU institucije i zemlje članice treba da urade kao podršku partnerima i prijateljima na Zapadnom Balkanu, kaže za RTS izvjestilac za Srbiju Dejvid Makalister.
Sve zemlje Balkana imaju EU perspektivu, ali predsjednik Јunker je pomenuo Srbiju i Crnu Goru jer su dvije vodeće zemlje u procesu, već vode pregovore, i nije iznenađenje ako kažem da očekujem otvaranje novih poglavlja sa Srbijom prije kraja godine, izjavio je Makalister.
Šef delegacije EP za Srbiju Eduard Kukan u izjavi za RTS ocijenio je da je Žan Klod Јunker "hrabar političar, jer je davanje vremenskih rokova vrlo rizično".
Kukan naglašava da je to sada zvaničan stav Evropske komisije, koji zemlje kandidati moraju da shvate vrlo ozbiljno i obave svoje dio posla na ispunjavanju kriterijuma, kako šansa ne bi bila propuštena.
I Tanja Fajon, poslanica evropskih socijalista, kaže da će biti loše ako obećanje ne bude ispunjeno jer partneri na Balkanu neće biti na vrijeme spremni, ali da je strategija "pokušaj da se pošalje ohrabrenje zemljama kako bi obavile svoj dio posla, ne samo za Srbiju i Crnu Goru, već i da druge zemlje regiona uđu u proces pregovora i ispunjavanja obaveza".
Izvor: RTS