Finska za primjer u edukaciji djece - bez zadaće i sa manje lekcija!
Roditelji širom svijeta koji strahuju da je prevelik pritisak na leđima njihove djece posebno su zainteresovani da saznaju odgovor na ovo pitanje.
Britanski stručnjak u oblasti obrazovanja Šin Koglan objašnjava da je jedna od najupečatljivijih činjenica da učenici u Finskoj imaju manje časova od učenika u bilo kojoj drugoj zemlji Organizacije za ekonomsku saradnju i razvoj. Zanimljivo je i da imaju duge ljetne raspuste, od 10 do 11 sedmica, a djeca ne polaze u školu dok ne napune sedam godina.
Ipak, kada je riječ o međunarodno priznatim Pisa testovima, školarci u Finskoj zauzimaju šesto mjesto, dok su naprimjer Britanci 23. a samo u matematici Finci su dvanaesti, a Britanci 26. u svijetu.
U Finskoj postoji sistem dijeljenja iskustava koja funkcionišu u njihovim školama sa školama iz drugih zemalja. Direktor ovog projekta Hundred Saku Tuminen kaže da finski roditelji ne žele da im djeca puno vremena provode u školi.
On kaže da postoji "holistički" pristup obrazovanju, a da roditelji žele da on bude prijateljski nastrojen i prema porodicama. Dakle, kada se učenici nađu u teškoj poziciji da imaju duge časove i puno zadaće, to im ne ostavlja vremena za druge aktivnosti. Zbog toga ovdje ne postoji sistem dodatnih privatnih časova.
Povjerenje je, kako kaže Tuminen, ključni koncept u finskom sistemu školovanja. Roditelji vjeruju da škole donose ispravne odluke i da će u okviru nastave njihovoj djeci biti pruženo kvalitetno obrazovanje, a istovremeno škole imaju povjerenje u kvalitet svojih nastavnika.
Zanimanje nastavnika u Finskoj je visoko na listi cijenjenih zanimanja i oni imaju visok stepen nezavisnosti u svom profesionalnom radu.
U Engleskoj, naprimjer, vlada sasvim drugačija filozofija izgrađena na testovima, listama, tabelama, ciljevima i javnoj odgovornosti.
Da bi jedno društvo bilo spremno da prihvati opušteni finski model obrazovanja, mora biti veoma napredno, a školski sistem zahtijeva dugoročno planiranje.
Postavlja se pitanje da li je školski sistem jednostavno odraz društva. U slučaju Finske, on je svakako neodvojiv od kulture u kojoj služi. Tuminen ističe da je on "društveno kohezivan", pravedan i efikasan te da konstantno dobija pouzdanu podršku.
Treba napomenuti da u Finskoj uspjeh nije naslijeđen, već da je riječ o temeljnim reformama na kojima je sagrađen sedamdesetih i osamdesetih godina prošlog vijeka i koje su ga pretvorile u lidera u svijetu.
U Finskoj postoji dugoročni pristup politici obrazovanja, a to znači da planovi ostaju na snazi veoma dugo, čime im se daje prilika da profunkcionišu, objasnio je predsjednik Nacionalnog udruženja nastavnika Rasel Hobu.
- U Engleskoj se, naprimjer, vodi suprotna politika. Vlada se stalno upetljava u obrazovanje i postoji opsesija za njenim struktuiranjem - kao što su gimnazije i akademije, umjesto da se fokusiraju na dokazima kako nešto uspijeva - smatra Hobu.
Izvor: Agencije