Linta: "Oluja" je zločin, čiji je cilj protjerivanje Srba
Povodom 20. godišnjice te akcije, Linta je rekao da je protjerano više od 220.000 Srba, da je oko 2.000 njih nastradalo, od čega 1.200 civila, a da je popaljeno, opljačkano i uništeno oko 40.000 stambenih, privrednih i pomoćnih objekata.
Linta je, gostujući u na RTS-u, ukazao da je poslije "Oluje" hrvatska vlast donijela set zakona kojim je spriječila povratak protjeranih Srba kućama i da je primarni cilj Tuđmanovog režima bio stvaranje etnički čiste hrvatske države.
Hrvatska punih 20 godina vodi politiku zastrašivanja protjeranih Srba, raspisivanjem potjernica, podizanjem optužnica i sprovođenjem istraga, koje se u velikoj mjeri ne zasnivaju na konkretnim validnim dokazima, istakao je Linta.
Na području Srbije živi oko 300.000 protjeranih Srba iz Hrvatske, oko 100.000 ih živi u trećim zemljama - Americi, evropskim državama, Australiji, Novom Zelandu, oko 50.000 živi u Republici Srpskoj, a oko 50.000, uglavnom starijih ljudi, vratilo se kućama od 1995. odnosno prije svega od 2000. godine do danas, precizirao je Linta.
Linta je ukazao da od 300.000 protjeranih Srba u Srbiji samo desetak odsto formalno pravno izbjeglički status, a da velika većina protjeranih Srba nije riješila ključne probleme koji se odnose na imovinska pitanja, odnosno oduzetih oko 40.000 stanarskih prava.
Oko 50.000 ljudi potražuje zaostale neisplaćene penzije, a oko 800.000 katastarskih parcela poljoprivrednog zemljišta koje je ljudima oduzeto, istakao je Linta. "Imamo nekoliko hiljada ljudi kojima se duguje dinarska i devizna štednja, imamo hiljade ljudi koji imaju rupe u radnom stažu", kazao je Linta.
Linta je istakao da Hrvatska, koja je sada član EU, nema političke volje za dijalog sa zvaničnom Srbijom, a da jaka, ugledna i moćna Srbija može inicirati u međunarodnim organizacijama EU, Savjetu Evrope, UN pokretanje dijaloga i pronalaženje pravičnih i trajnih rješenja problema.
On je dodao da je cilj pisma, koje je upućeno predsjedniku Evropskog parlamenta Martinu Šulcu, da se donese rezolucija o "Oluji" kojim bi se osudili zločini i etničko čišćenje Srba tokom i poslije te akcije.
"Tom rezolucijom bi Evropski parlament tražio od Hrvatske da konačno počne da procesuira i brojne zločine protiv srpskih civila", rekao je Linta. On je dodao da "na području bivše Јugoslavije ima dosta Srebrenica i zalažemo se da evropske institucije imaju jednak aršin prema svim zločinima i svim žrtvama".
Linta je najavio da Koalicija udruženja izbeglica u srijedu u 14 sati organizuje memorijalnu akademiju u Centru Sava. Prethodno će u 11 časova patrijarh Irinej služiti parastos u Crkvi Svetog Marka, nakon čega će biti položeni vijenci na spomen ploču u tašmajdanskom parku, najavio je Linta.
Linta je najavio da će tog dana od 12 sati početi šetnja od Crkve Svetog Marka pored Narodne skupštine i hotela "Moskva", Prizrenskom ulicom, Brankovim mostom do Centra Sava.