Da li bajke odolijevaju testu vremena?
Јedan od urednika enciklopedije Hans-Јorg Uter tvrdi da se u današnje vrijeme bajke više cijene nego što je bilo do prije nekog vremena. "Nas su zanimale razlike i sličnosti između priča u različitim kulturama", rekao je on nakon završetka 14. sveske enciklopedije, sastavljene od više od 4.000 članaka.
"Vrijednosti koje se nalaze u srži bajki jedva da su se mijenjale tokom vijeka", kaže Uter i naglašava da ne potiču sve bajke iz drevnog oblika pripovjedačke tradicije, već su neke od njih autorski radovi napisani u posljednja dva vijeka.
"Na primjer, bajke često pokazuju da svako zaslužuje drugu šansu. A često se i skromni autsajderi pretvaraju u prave junake", kaže on.
"Tema koja je vjerovatno zajednička većini kultura je ona o borcu protiv zmaja koji pokori cijelo neprijateljsko okruženje koje on simboliše", objašnjava on i podsjeća da je u većem dijelu svijeta zmaj čudovište sa negativnim karakteristikama, osim u Aziji.
O zmajevima su pisala i braća Grim, ali nikad im te bajke nisu dosegle popularnost Snježane, Pepeljuge i Crvenkape.
Međutim, on ima objašnjenje i za to. Uter kaže da je razlog toga što maćehe imaju veoma lošu reputaciju u Grimovim bajkama - djeca iz prvog braka očeva imala su prednost u nasljeđivanju.
On dodaje da i nasilje kojim bajke obiluju ima svoju svrhu, jer je ono tamo kako bi oni koji su napravili zlo stigla pravda.
Vremenom brutalnost u nekim bajkama je potisnuta. Pepeljugine zle polusestre više ne odsjecaju prste i pete na svojim ružnim stopalima kako bi im cipelica pristajala.
Takođe, u velikoj mjeri opravdana feministička kritika o prikazima žena u bajkama, bilo da se radi o zlim vješticama ili o dobrim princezama, takođe je jenjala, zaključuje on.