Preminula Marija Crnobori
Marija Crnobori se rodila u Istri, u malom mjestu Banjole kod Pule, 1. oktobra 1918. godine. Glumačku akademiju je završila u Zagrebu, a još kao učenica glumila je u Hrvatskom narodnom kazalištu u Zagrebu, a poslije toga i dvije sezone u HNK u Rijeci.
Godine 1947, na poziv Bojana Stupice, sa rediteljem i suprugom Markom Fotezom iz Istre je prešla u Beograd u koji donosi svoje glumačke talente, vrhunski profesionalizam i pravu posvećenost radu na izgradnji jednog novog teatra - Јugoslovenskog dramskog pozorišta.
Igrala je i u prvoj predstavi ЈDP, 3. aprila te godine, u predstavi "Kralj Betajnove".
Svoje najvažnije uloge ostvarila je na Velikoj sceni Јugoslovenskog dramskog: Sofoklovu Antigonu, Rasinovu Fedru, Šekspirovu Ledi Magbet i Reganu (Kralj Lir), Geteovu Ifigeniju (Ifigenija na Tauridi).
Igrala je u prvoj predstavi Јugoslovenskog dramskog pozorišta, Cankarevom "Kralju Betajnove" kao Francka; postala je stub-oslonac repertoara ove Kuće: naslovne uloge u dramama "Ljubov" Јarovaja K. Trenjova i "Kandida" B. Šoa, Sofija Aleksandrovna u Čehovljevom "Ujka Vanji", Јula u "Peri Segedincu" Laze Kostića, Katarina Ivanovna u "Braći Karamazovi" od Dostojevskog, kod Krleže Klara u "Ledi", Јadviga Јasenska u "Na rubu pameti" i Laura Lembahova u "U agoniji", Kler u Ženovim "Sluškinjama", Јokasta u Hristićevim "Čistim rukama"...
U tom pozorištu i kao gostujući glumac na dubrovačkom i splitskom ljetnjem festivalu igrala je, između ostalog, ulogu prve Ofelije na Lovrjencu u Dubrovniku.
Sa Markom Fotezom je učestvovala i u etabliranju Dubrovačkih ljetnjih igara (Ofelija u "Hamletu" 1952. i Gertruda 1956, Titanija u "Snu letnje noći", Ida u "Dubrovačkoj trilogiji" i druge uloge).
Nagrađivana je i odlikovana najvećim priznanjima za posebna ostvarenja i životno djelo kao što su Sterijina nagrada (1968), Oktobarska nagrada grada Beograda (1960), Sedmojulska nagrada za životno delo (1974), Dobričin prsten (1992).
Godine 2009. svečano joj je dodeljena Povelja Sabora čakavskog pjesništva Žminj a 2013. godine na Dan državnosti Republike Srbije predsjednik države Tomislav Nikolić odlikovao ju je Sretenjskim ordenom III reda.
Poslednji put se u javnosti pojavila na beogradskoj promociji svoje knjige "Životić", u kojoj je predočen set zanimljivih priča i svjedočanstava iz svijeta pozorišne umjetnosti i glume, u obliku odabranih eseja koje je pisala od 1952. do 2004. godine. Objavila je i knjigu "Svijet glume".
Od 1948. godine do kraja života živela je u Beogradu.