Lukić: BiH se praktično raspala prije zaključivanja Dejtonskog sporazuma
"Do raspada je došlo zato što je ustavni poredak BiH bio prilagođen njenom svojstvu federalne jedinice u SFRЈ. Kao takav on nije mogao da podnese sve unutrašnje izazove državne samostalnosti, a posebno u odnosima između tri nacije koje su činile njenu društvenu osnovu", rekao je Lukić.
On je pojasnio da se to vidjelo 1991. i 1992. godine na primjeru pokušaja Hrvata i muslimana da donesu odluke o državnoj samostalnosti i nezavisnosti BiH, bez njihove dobre volje i makar ijednog poteza da se o tome odluči konsenzusom sa Srbima u BiH.
"To je bio i kazus beli, odnosno razlog za izbijanje građanskog rata u BiH. Novi ustavni poredak mogao je da nastane samo potpuno novim sporazumom između zaraćenih strana, pošto nije bilo legitimnih organa BiH. 'Organi' koje je predvodio Alija Izetbegović - nisu bili organi BiH i nisu imali legitimitet, jer ih nisu podržavali Srbi i Hrvati u BiH", istakao je Lukić.
Zato je, kaže on, prvo nastala Republika Srpska, a poslije Federacija BiH, koje su kao efektivne državne vlasti jedino mogle da odluče o novom ustavnom poretku i daljem životu BiH.
"Dejtonski sporazum nije samo zaustavio građanski rat, nego je postavio i trajne temelje ustavnog uređenja BiH, zasnovane na ravnopravnosti konstitutivnih naroda, sprečavanju dominacije dva naroda nad jednim posredstvom i međusobnog veta u zajedničkim organima, federalizmu, te garantovanju i zaštiti ljudskih sloboda i prava", rekao je on.
On je naglasio da su djelimične deformacije Dejtonskog sporazuma učinjene pod snažnim i prijetećim pritiskom nekoliko država i njihovih predstavnika i one su dovodile do novih problema.
"Zato će o tome u budućnosti da bude govora. Međutim, ni one nisu poremetile načela na kojima se sporazum zasniva niti su od federativno-konfederativne BiH načinile unitarnu i centralizovanu BiH. Uostalom, to i nije moguće, osim po cijenu prizivanja nove 1991. i 1992. godine, do čega nikom uravnoteženom i politički zrelim nije stalo", rekao je Lukić.
Na današnji dan prije 22 godine u američkoj bazi Rajt Peterson u Dejtonu parafiran je Opšti okvirni sporazum za mir u BiH i njegovih 12 aneksa, čime je okončan rat u BiH i uspostavljen njen ustavno-pravni poredak.
Ovim sporazumom stvorena je državna zajednica BiH sastavljena od dva entiteta, Republike Srpske i Federacije BiH, koji su potpisnici svih aneksa kao ključnih dokumenata za provođenje i funkcionisanje državne zajednice nastale međunarodnim ugovorom.
Dejtonski sporazum, nakon tronedjeljnih pregovora, parafirali su tadašnji predsjednici Srbije Slobodan Milošević, takozvane Republike BiH Alija Izetbegović i Hrvatske Franjo Tuđman.
Sporazum je parafiran u prisustvu tadašnjeg državnog sekretara SAD Vorena Kristofera, a osim njega glavni američki posrednici bili su Ričard Holbruk i general Vesli Klark.
Dejtonski sporazum zvanično je potpisan 14. decembra 1995. godine u Јelisejskoj palati u Parizu.
Dan uspostavljanja Opšteg okvirnog sporazuma za mir u BiH - 21. novembar republički je praznik i neradni dan u Republici Srpskoj.