Izricanje presude generalu Mladiću, prenos na RTRS (VIDEO)
Optužnica ga tereti za genocid i zločine protiv čovječnosti, te kršenje zakona i običaja ratovanja. U završnoj riječi, u decembru 2016. godine, Tužilaštvo je zatražilo da Mladić bude proglašen krivim po svim tačkama optužnice, dok je odbrana generala Mladića insistirala na tome da je general nevin i da treba bude oslobođen krivice.
Nekadašnji komandant Glavnog štaba Vojske Republike Srpske general Ratko Mladić insistira da sutra prisustvuje izricanju presude pred Haškim tribunalom, izjavio je advokat Branko Lukić.
Tužilaštvo i odbrana iznosili su završne riječi od 5. do 15. decembra 2016. godine.
Izricanje presude generalu Mladiću zakazano je za 10.00 časova.
Otvoreni program na RTRS-u povodom izricanja presude počinje u 9.30. Ukoliko se Sud bude vodio osnovama prava i pravilima postupka i dokazima, a ne politikom, smatramo da će general Ratko Mladić biti i pravno oslobođen od bilo kakve odgovornosti, kaže za našu televiziju njegov branilac, advokat Branko Lukić. Odbrana je, kaže, od generala dobila jasnu instrukciju.
"Mi smo imali samo jedan nalog od generala Mladića. On nam je rekao da je naš posao da dokažemo istinu, kakva god istina bude. Ukoliko mi nađemo da je on naredio da se neko ubije ili ako je lično nekoga ubio, naš zadatak je da to dokažemo", rekao je Lukić.
Na politički uticaj upozoravaju i u Republičkom centru za istraživanje rata, ističući da nisu samo Srbi ukazivali na ovu devijaciju.
"To najbolje ilustruje kroz izjavu sudije Harhofa koji je rekao da je postojao snažni politički pritisak u predmetima u kojima je čak i on bio sudija da se određena lica ili osude ili oslobode", istakao je direktor Republičkog centru za istraživanje rata Milorad Kojić.
"Pa ona nažalost utiče od samog formiranja Suda i to je ono što je prisutno cijelo vrijeme postojanja ovog Tribunala. Јa ovim što kažem rizikujem da mi eventualno bude zabranjeno pristup tamo ali to je činjenica i ne mogu preko nje da pređem", naveo je član tima odbrane Radovana Karadžića i predsjednik BORS-a Milomir Savčić.
Odbrana je u toku postupka izvela 208 svjedoka. Lukić kaže da nisu imali ravnopravan tretman sa Tužilaštvom. Krivicu za takav odnos adresira na Sud i Raspravno vijeće.
Loše zdravstveno stanje generala Mladića, znatno je uticalo na proces iznošenja dokaza odbrane koja je, tek nakon intervencije Rusije, dobila generalovu medicinsku dokumentaciju, i to ne potpunu.
Naši sagovornici su saglasni da, bez obzira na odluku Tribunala u predmetu protiv generala Mladića, ta institucija nije ispunila svoj zadatak, a iza sebe je ostavila samo dublje podjele.
General Ratko Mladić uhapšen je u Srbiji i izručen Hagu u maju 2011. godine, a suđenje mu je počelo u maju 2012.
Međunarodni krivični sud za bivšu Јugoslaviju u Hagu ili Haški tribunal je ad hok sud, osnovan Rezolucijom 827 Savjeta bezbjednosti UN 25. maja 1993. godine.
Stvarna nadležnost suda je da sudi za genocid, zločine protiv čovječnosti, povrede Ženevskih konvencija iz 1949. godine i dopunskih protokola, povrede zakona i običaja ratovanja. Ovaj sud može da sudi jedino pojedincima, ali ne i organizacijama ili vladama.
Nadležnost Haškog tribunala isključivo je ograničena na krivično gonjenje osoba koje su počinile teška kršenja međunarodnog humanitarnog prava po osnovu individualne krivične odgovornosti.
Njegova teritorijalna nadležnost odnosi se na područje bivše SFRЈ, za vremenski period od 1. januara 1991. godine.
S obzirom na to da je većina postupaka koji se vode pred ovim sudom okončana ili je pri samom kraju, izlaznom strategijom o radu predviđeno je njegovo zatvaranje i formiranje Mehanizma za međunarodne krivične sudove koji će okončati preostale žalbene postupke.
Zaključno sa 15. novembrom ove godine, pred Haškim tribunalom je optuženo 127 lica za počinjena djela ratnog zločina koja su teritorijalno povezana sa prostorom BiH u periodu od 1992. do 1995. godine.
Od toga broja, 90 optuženih su Srbi /70,8 odsto/, 28 Hrvati /22,1 odsto/ i devet Bošnjaka /7,1 odsto/. Od ukupnog broja optuženih, za njih 106 postupak je okončan, dok se protiv 11 lica postupak još vodi /tri lica su u prvostepenom, a osam u drugostepenim postupcima/.
Haški tribunal je Sudu BiH proslijedio pet predmeta za ukupno 10 optuženih lica /devet Srba i jedan Hrvat/.
Od pomenutog broja lica protiv kojih je okončan postupak /106/, 67 lica je osuđeno na kazne zatvora, osam je oslobođeno, 13 optuženika je umrlo i za 18 su optužnice povučene uz preporuku da se ovi slučajevi vode pred domaćim pravosuđem.
Licima koja su pravosnažno osuđena /67 lica/ pred Haškim sudom za zločine počinjene na teritoriji BiH ukupno je izrečeno pet doživotnih kazni i 965,5 godina zatvora.
Za genocid i učešće u izvršenju genocida Haško tužilaštvo nikada nije optužilo nijedno lice nesrpske nacionalnosti. Optuženo je 23 lica srpske nacionalnosti za genocid i učešće u izvršenju genocida.
Optužnice su podignute protiv Radislava Krstića, Vujadina Popovića i drugih oficira i članova Glavnog štaba Vojske Republike Srpske u predmetu "Srebrenica", Radoslava Brđanina, Momira Talića, Milomira Stakića i Milana Kovačevića u predmetu "Prijedor", Gorana Јelisića, Biljane Plavšić i Momčila Krajišnika.
Haški tribunal optužio je i bivšeg predsjednika Republike Srbije Slobodana Miloševića, takođe, za genocid u nekoliko opština BiH - Bijeljina, Bosanski Novi, Brčko, Ključ, Kotor Varoš, Prijedor, Sanski Most i Srebrenica.
Za genocid i pomaganje i podržavanje genocida Sud je do sada pravosnažno osudio pet lica srpske nacionalnosti: Zdravka Tolimira, Ljubišu Bearu i Vujadina Popovića za genocid, te Dragu Nikolića i Radislava Krstića za pomaganje i podržavanje genocida. Presudom Pretresnog vijeća za zločin genocida u Srebrenici nepravosnažno je osuđen Radovan Karadžić i u ovom predmetu je u toku žalbeni postupak.
Za zločine počinjene na prostoru BiH haško tužilaštvo je optužilo 90 Srba. Mnogi od njih osuđeni su za najteža krivična djela kršenja humanitarnog i ratnog prava, od kojih je najteže genocid i zločin protiv čovječnosti.
Osuđivani su nosioci političkih, javnih i vojnih funkcija svih rangova od najnižih do najviših i to, kako za individualnu, tako i za komandnu odgovornost, te su im na teret stavljene kvalifikacije učešća u "udruženim zločinačkim poduhvatima nad Bošnjacima i Hrvatima". Istovremeno, na drugoj strani optuženo je 28 Hrvata i samo devet Bošnjaka.
Kada je riječ o Bošnjacima i njihovim zločinima nad srpskim stanovništvom u BiH, podignute su optužnice u samo tri slučaja - Rasim Delić po osnovu krivične odgovornosti nadređenog Odredu "El Mudžahid" u sastavu trećeg korpusa takozvane Armije BiH - tri godine zatvora, upravnici i stražari logora "Čelebići" u opštini Konjic - tri lica osuđena, od kojih jedan Hrvat, a jedno lice oslobođeno/ i Naser Orić po osnovu krivične odgovornosti za zločine u nekoliko sela opština Srebrenica i Bratunac koji je i oslobođen.
Ako se iz ovoga izuzme suđenje bivšim generalima takozvane Armije BiH i visokim oficirima Drugog i Trećeg korpusa ove armije, kojima se se sudilo zbog zločina nad Hrvatima u Srednjoj Bosni /Kakanj, Zenica i Travnik/, a samo manjim dijelom zbog zločina nad Srbima, svi ostali predmeti pred Haškim sudom u kojima su optuženi bili Bošnjaci ili Hrvati odnosili su se samo na sukobe između takozvane Armije BiH i HVO-a, u kojima su žrtve bili Bošnjaci, odnosno Hrvati.
Posmatrajući po nacionalnoj strukturi osuđenih lica Haški sud je Srbima izrekao pet doživotnih kazni i 758 godina zatvora, Hrvatima 166 godina zatvora i Bošnjacima 41,5 godina zatvora.
Od ukupnog broja okončanih postupaka samo devet lica je bilo optuženo za zločine počinjene nad srpskim narodom /od kojih tri za zločine počinjene nad Hrvatima i Srbima zajedno/, dok su se ostali postupci odnosili na predmete u kojima su žrtve bila lica hrvatske i bošnjačke nacionalnosti.
Od ukupno 207,5 godina zatvora dosuđenih Hrvatima i Bošnjacima, samo 50,5 godina kazne zatvora izrečeno je za zločine nad Srbima, što čini 5,2 odsto od ukupno izrečenih kazni zatvora /ne računajući i doživotne kazne zatvora/.
Izvor: RTRS/SRNA