Mont Pelerin society najmoćniji think tank Evrope
Njihov kredo je: naše misli vladaju svijetom.
Mont pelerin drušvo je osnovano 1947. u Švajcarskoj u jednom hotelu koji se nalazi na brdu sa imenom Mont Pelerin od "liberalnih antifasista" tj. ekonoma kao npr. Friedrich August von Hayek i Milton Friedmann.
Veoma mali broj ljudi je upoznat sa postojanjem ovog društva. Članovi i gosti se ne objavljuju u javnosti. Članovi su npr. Alan Grenspan, bivši šef Federal Reserve System (FED) u SAD-u zatim Lars P. Feld, ekonomski savjetnik njemačke kancelarke Angele Merkel. Član je takodje po bogatstvu u svijetu sedmi čovjek, Čarles Koh, koji je finansirao izbornu kampanju predsjednika Donalda Trampa.
Ovdje možemo opravdano da postavimo pitanje: šta je cilj takvog otmjenog društva?
Von Hayek bi na ovo pitanje odgovorio da je cilj promocija liberalizma kao apsolutni princip socijalne organizacije!
Da pojednostavimo ovu izjavu, tržište je dobro, država je loša. Znači radi se o privatizaciji, smanjenjem poreza za privredu i uništavanjem socijalne države.
Ove godine Mont Pelerin društvo slavi 70 godina postojanja. Oni za sebe ne kažu samo da su izumili neoliberalizam, nego su ga instalirali u čitavom svijetu, i pored ogromnog otpora.
Naime, kratko poslije drugog svjetskog rata je u Evropi vladalo misljenje da je kapitalizam djelimično kriv za fašizam i da je pored nacionalizma glavni uzrok izbijanja tog rata. Traumatizirani ratom, Evropljani su htjeli socijalne države, jake sindikate, djelimično je vladala simpatija prema socijalizmu.
Njihovo (Mont Pelerin grupa na zasjedanju u aprilu 1947. sa 36 renomiranih učesnika) ubjeđenje je bio neoliberalizam. A to ubjeđenje su finansirale banke i ustanove kao Rockefeler Fundation, Credit Suisse i Bank of England.
Njihov plan je bio sljedeći, da u roku od 30 godina promjene javno mijenje koje simpatiše sa socijalnom državom i da se instalira njohova mantra: privatizacija, manje poreza za privredu i smanjenje socijalne države.
Možda vam ovo zvuči previše jednostavno, da je na nekom brdu u Švicarskoj par ekonoma smislilo plan iz kojeg danas rezultira instalirani neoliberalizam, ali stvari tako stoje.
Naravno da nisu mogli da izađu u javnost sa izjavom:bogati da postanu još bogatiji.
Njihova filozofija je bila: bogati da postanu bogatiji jer je to za dobrobit svih .
Sa ovakvim stavom su se približili eliti zapadnog društva. Milijarderi su finasirali nevladine organizacije i institute po svijetu, danas ih imamo preko 500. Finansirani su fakulteti koji ekonomiju predaju po ovom principu. Kupovane su kompletne katedre na univerzitetima širom zapadnog svijeta.
Sam osnivač društva, Milton Fridmen, je predavao na univerzitetu u Čikagu. Tamo je zastupao mišljenje da tržiste oslobođeno obaveza dovodi do apsolutne slobode.
Ta siva teorija o slobodi tržišta nije ostala samo teorija, nego je prvi put primjenjena u praksi u jednoj diktaturi. Od 1973. u čileu pod diktaturom Pinočea su Fridmen i njegovi takozvani "Chikago boys" prvi put instalirali sistem privatizacije, smanjenje poreza i unistavanja socijalne drzave.
Pod diktaturom Pinočea nije bilo velikog otpora u narodu da se ove izmjene primjene u realnoj privredi. Pri kraju diktature je blizu polovina naroda u čileu zivjela u apsolutnom siromastvu. To je bila apsolutna katastrofa. Međutim, za Mont Pelerin društvo je ovaj eksperiment bio apsolutni uspjeh. Zarada bogatih Čilenaca je u prosjeku porasla za 83%.
Čile pod Pinočeom je iskorišten za ekperiment neoliberalizma, a narod te države je imao status zečeva za iztraživanje u nekom mračnom labarotoriju.
Ako se pitate kako je Mont Pelerin društvo "kažnjeno" za ove djelatnosti, dobili su Nobelovu nagradu za ekonomiju!
Tu nagradu, koja sama po sebi nije orginal nagrada Nobela, je Mont Pelerin društvu uručila Švedska Nacionalna Banka. U redovima te banke su bili ljudi fascinirani neoliberalizmom i smtrali su da se na njegovoj promociji treba raditi upornije. Da je član Mont Pelerin društva sjedio u komisiji koja je dodijelila Nobelovi nagradu za ekonomiju, sigurno je i to pomoglo u afirmaciji neoliberalne misli.
Drugim riječima, Mont pelerin društvo ne samo da je faktički "izmislio" Nobelovu nagradu za ekonomiju, nego su sami sebi dodijelili ukupno osam nagrada do danas.
Te nagrade su njihovim institutima dali potrebnu serioznost da šire svoju ideologiju. Instituti kao npr. Cato institute, International Centre for Economic Policy Research, The Heritage Foundation i mnogi drugi.
Kad smo već kod The Heritage Foundation, isti je 80ih godina u SAD-u pripremio novi ekonomsko-politički pravac zapadne Amerike. Takozvani Reaganomics. Izvjesno vrijeme je u Reganovom savjetničkom odboru sjedilo do 20 učinika Milton Fridmen-a.
Pored sjeverne Amerike, Mont Pelerin drustvo je "osvojilo" i Veliku Britaniju. Preko Institute of Economic Affairs, Adam Smith insitute, The Centre for Policy Studies i drugi.
The Centre for Policy Studies je osnovala niko drugi do Margaret Tačer lično. Premijerka Velike Britanije je bila "igrač" Mont Pelerin društva.
"Preuzimanje" Njemačke je izvršeno 1982.sa takozvanim "Lamsdorff Papie" koji je opisivao, pogodićete, privatizaciju, smanjenje poreza i smanjenje socijalne države.
Koncept politike za prevaziđenje slabosti ekonomskog rasta i suzbijanja nezaposlenosti (Konzept für eine Politik zur Überwindung der Wachstumsschwäche und zur Bekämpfung der Arbeitslosigkeit), takozvani Lamsdorf papir nije pisao šef ministarstva za privredu tj. Lamsdorf (clan njemačke liberalne stranke) nego je pisano od strane Mont Pelerin drusšva, preciznije, "papir" je pisao njegov saradnik Oto Šleht. On je 38 godina dugo bio siva eminencija u njemačkom ministarstvu za privredu. Naravno, bio je član Mont Pelerin društva.
Njemačka liberalna stranka (FDP) nije imala svog direktnog kancelara, ali ga je imala ipak kroz Gerharda Šredera. On je 2004. nastavio šta je sa Lamsdof papirom počelo. Sa mnogim institutima je infiltrirana Gerhardova ljevičarska stranka (SPD).
Die Aktionsgemeinschaft Soziale Marktwirtschaft (ASM), Stiftung Marktwirtschaft, Initiative neue soziale Martktwirtschafti mnogi drugi su instituti Mont Pelerin društva. Njihovo djelo je uticanje na ekonomski program ljevičarske politike Gerharda Šredera, politika Agenda 2010. Radi se o programu reformiranja penzionog i radnog sektora, ali suština zakona je privatizacija, smanjenje poreza i ukidanje socijalne države.
Gerhard Šreder je zbog ove politike nagrađen od Fridmena.
Njemački ekonom Herbert Girš je rekao, ako želite da država izdvaja manje za socijalne programe, onda se morate postarati da država ima manje prihoda. To je postignuto kroz privatizaciju i smanjenjem poreza bogatim korperacijama/ljudima. On je svoj zakon nazvao: diktat praznih kasa. Herbert Girš nije samo bio član Mont pelerin društva i najuticajniji ekonom Njemačke, on je bio njihov predsjednik.
Također jedan od predsjednika tog društva, DŽejms M. Buhanan, dobitnik (vlastite) Nobelove nagrad za ekonomiju 1986. za rad na ekonomskoj teoriji o smanjenju drzavnog zaduzivanja. Njegov rad (engl. The Calculus of Consent, 1962) je u srži neoliberalan. Njegov teorem o smanjenju državnog zaduživanja je dio njemačkog ustava.
Mont Pelerin društvo uvodi svoju neoliberalnu mantru i Balkanu. Ovdje se mogu spomenuti instituti kao ISAC Fund u Beogradu. Institute for International Relations Zagreb. Heinri Bel Stiftung Sarajevo / Banja Luka. Dr. Miloš Šolaja, Analyst, Analyst, Center for International Relations, Banja Luka, BiH; Ms. Šejla Јusufović, Analyst, Sarajevo, BiH
Sada se postavlja pitanje zašto ovako otvoreno pišem o ovome?
Vjerovatno zato sto mi većina ljudi neće povjerovati...
Autor: Dragan Vukadinović, analitičar