Upravljanje e-otpadom (VIDEO /AUDIO)
Više od šest hiljada tona električnog i elektronskog otpada nastaje godišnje u Republici Srpskoj. Uglavnom završava na komunalni deponijama, koritima rijeka i na periferiji urbanih sredina.Zakon zabranjuje odlaganje bez prethodnog tretmana, ali još nema pravilnika koji preciznije definišu aspekte upravljanja otpadom.
Pomoćnica Ministra za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju Republike Srpske Svjetlana Radusin najavila je da će Pravilnik uskoro biti objavljen.
"Sprovedene su sve konsultacije i pribavljena sva mišljenja, ostale su još neke finese koje trebaju biti završene u Ministarstvu kako bi se Pravilnik uputio na objavljivanje", izjavila je Radusin te precizirala da se Pravilnikom o upravljanju električnim i elektronskim otpadom posebno reguliše način prikupljanja,transporta i reciklaže ove vrste otpada.
Fond za zaštitu životne okoline i energetsku efikasnost Republike Srpske od 2022. godine treba da naplaćuje naknadu za opterećivanje životne sredine posebnim kategorijama otpada, koja se obračunava na osnovu polugodišnjeg izvještaja o upravljanju tim kategorijama otpada.
U Federaciji Bosne i Hercegovine upravljanje otpadom organizovano je putem ovlaštenog operatera."U Federaciji Bosne i Hercegovine je donesen Pravilnik o upravljanju otpadom koji je podzakonski akt Zakona o upravljanju otpadom i već pet ili šest godina postoji plaćanje naknada prema operaterima koji upravljaju elektronskim i elektroničkim otpadom.Operateri su dužni uspostaviti infrastrukuru za upravljanje,prikupljanje i zbrinjavanje tog otpada bilo da se radi o ponovnoj upotrebi, reciklaži i izvozu na daljnje zbrinjavanje itd.", izjavila je Maja Čolović Daul, stručnjak za ekologiju.
Laboratorija za vode, zemljište i otpad, jedina u BiH, od nedavno djeluje pri Institutu za zaštitu i ekologiju u Banjaluci. U potpunosti je opremljena zahvaljujući sredstvima Evropske unije.
"Oprema omogućuje analizu svih vrsta otpada i u potpunosti je opremljena za ispitivanje svih metala, posebno 30-tak metala koji su kategorisani kao toksični metali", izjavio je Predrag Ilić, v.d. direktora ЈNU Institut za zaštitu i ekologiju Republike Srpske.Ilić naglašava da Institut ima svakodnevne pozive i upite koja vrsta otpada se ispituje u njihovoj laboratoriji te dodaje da je zakonom propisana obaveza da se ispituju sve vrste otpada bilo kod uvoza ili kod izvoza.
Dok se kod nas pokušava obezbijediti ekološka prihvatljivost odlaganja, u razvijenim zemaljama se investira u tehnologiju eksploatacije zlata iz e-otpada. Smatra se da u njemu ima 100 puta više zlata nego u rudi od koje se pravi i da je 7 odsto svjetskog zlata zarobljeno u e-otpadu.