latinica  ћирилица
16/10/2018 |  17:58 ⇒ 20:21 | Autor: RTRS

Posljednja kaldrma u Banjaluci biće sačuvana (VIDEO)

Od oko 600 ulica, koliko ih ima u Banjaluci, od formiranja do danas, vjerovatno se samo jedna nikada nije mijenjala i zahvaljujući tome danas je posebna. Za neke ruglo u centru grada, posljednja kaldrma, po mnogima jedan od simbola stare Banjaluke, biće sačuvana.
Posljednja kaldrma u Banjaluci - Foto: RTRS
Posljednja kaldrma u BanjaluciFoto: RTRS

Godine 1929. na lijevoj obali Crkvene, Banjaluka je vrvjela od života i baš te godine dobila je jednu od najšarmantnijih, ali danas najzapuštenijih ulica.

Po svojoj veličini, vjerovatno je najmanja u gradu, ali po značaju, jedna od najvećih o čemu svjedoči i naziv "Tržnička". Nekada centar zanatstva i trgovine, danas, valjda kao i zanatstvo, sve manje odolijeva zubu vremena.

Nekada je predstavljala jezgo grada, srce njegovog trgovačkog života, a danas, 90 godina poslije, banjalučka kaldrma, posljednja banjalučka kaldrma, predstavlja njegovo ruglo. Banjalučani kažu da tako nije trebalo biti.

"Meni je žao što su sve uništene. Kada sam išla u prvi razred, cijeli tranzit je bio u kaldrmi. Trebali su ostaviti makar 100 metara", kaže naša sagovornica Banjalučanka.

Od kaldrme nisu bolje prošli ni poslovni prostori koji su na nju naslonjeni. Od svih rade tek dva. U jednom je već 15 godina i Mirjana Ivanović, a da je adresa njene radnje na posljednjoj kaldrmi u gradu na Vrbasu, kaže, nije znala.

“Trebalo bi je malo obnoviti jer je ovo, ipak, centar grada kroz koji prolaze mnogi turisti. Oni se baš slikaju pored tih ruševina, valjda je njima to interesantno", priča Mirjana.

U turističkoj organizaciji kažu da su ratovi i prirodne nepogode na Banjaluku ostavili trag, pa je svaka preostala kulturna materijalna vrijednost dragocjena, tako i kaldrma.

U Gradskoj upravi kažu da posljednja kaldrma i te kako ima turistički potencijal. Međutim, veliki problem je što je zemljište na kojem se nalazi u najvećoj mjeri u privatnom vlasništvu, a njen otkup, kažu, bio bi skupa priča.

Nalenik Odjeljenja za prostorno uređenje Banjaluke Slobodan Stanarević kaže da je Grad odlučio da 50 odsto ove kaldrme ostane na postojećoj trasi, na zemljištu koje je gradsko, a da se preostalih 50 odsto,izmjesti iz privatne parcele i pređe na gradsku zemlju.

Očuvanje kaldrme obuhvaćeno je Nacrtom regulacionog plana centralnog gradskog područja kojim je planirana izgradnja nekoliko trgova i dodatnih zelenih površina. Ovim bi, nepravda, koja je učinjena neplanskom izgradnjom, trebalo da bude ispravljena, a pojedinim dijelovima grada vraćen oduzeti duh stare Banjaluke.