CIK: Pola nevažećih listića bilo je prazno, a ne neispravno popunjeno

Kandidat za predsjednika Republike Srpske Željka Cvijanović uvećala je vođstvo u odnosu na protivkandidata Vukotu Gvedaricu za više od 29.000 glasova. CIK se na pres konferenciji oglasila i o nevažećim glasačkim listićima. Saopštili su da je od 450.000 nevažećih listića polovina prazna, dok je druga polovina nepravilno popunjena. Na brojne optužbe da su birački odbori glasačke listiće namjerno pravili nevažećim, iz CIK-a pitaju šta su onda radile desetine hiljada posmatrača, koje su imenovale političke partije!? I gdje su argumentovane prijave ili izvještaji!?Njima, kako tvrde, nije  stigla još nijedna.

Akumulirali su članovi CIK-a trodnevni verbalni linč kojem su izloženi od strane izbornih gubitnika i pojedinih medija. I danas, na jednočasovnom obraćanju - i novinare i neupućene političare "upoznali" su sa važećim zakonima. A Izborni zakon, samo u BiH, propisuje da se među nevažeće zbrajaju i nepopunjeni glasački listići. Zašto je u glasačke kutije u nedjelju ubačeno više od 220.000 praznih listića za sve izborne nivoe, odgovor, kažu u CIK-u, možda znaju oni politički subjekti koji su u predizbornoj kampanji birače pozivali da bar praznim listićem evidentiraju svoje prisustvo na biralištima, kako "neko drugi" ne bi zloupotrebio njihovo ime i biračko pravo.

Iskustva prethodnih izbora pokazuju da je među navažećim listićima najmanje onih u kojima su građani, namjerno ili iz neznanja, umjesto dozvoljene jedne liste glasali za dvije ili više. Ili za dva kandidata iz različitih političkih subjekata. Mnogo je više bilo onih, kažu, u kojima su birači nedozvoljeno dopisivali imena osoba iz javnog života, ispisivali psovke ili se neprimjereno likovno izražavali. Da li je praksa u istom omjeru nastavljena, biće poznato ukoliko u zakonskom propisanom roku, CIK-u pristignu zahtjevi političkih subjekata za uvid u nevažeće listiće.

Predsjednik CIK BiH Branko Petrić kaže da CIK nema nijedan do sada zabilježen primjer u zapisniku o radu biračkih odbora, niti je iko prijavio da se glasački listići namjerno prave nevažećim.

Po pet članova biračkog odbora i još 60.000 posmatrača imenovali su i na birališta poslali upravo politički subjekti. I još oko 600 posmatrača ispred nevladinog sektora. Kako je moguće da niko od desetina prisutnih na svakom biračkom mjestu nije zadokumentovao prepravljanje izborne volje birača, za šta optužuju CIK. Istražiće, kažu u CIK-u, i naprasno odustajanje dan uoči izbora, desetina prethodno obučenih članova biračkih odbora, nakon kojih je iz sjedišta pojedinih partija, ambasada i od međunarodnih zvaničnika upućen poziv da se izbori odgode. Da li je posredi neuspio pokušaj opstrukcije, kažu - provjeriće. Јoš danas su na adrese opštinskih komisija proslijedili zahtjeve s tom namjerom.

- Šta se dešavalo daće, možda, odgovor onaj iz zahtjeva koji je postavljen kao ultimatum, ali ne nama, nego ambasadama i medijima – da se izbori odgode - kaže Petrić.

Svoj dio posla CIK je odradio na vrijeme i kada je riječ o brisanja umrlih osoba sa biračkog spiska. Јoš u avgustu 2016. godine svim opštinama i matičnim uredima, ministarstvima unutrašnjih poslova, IDEEI, te opštinskim izbornim komisijama uputili su, kažu, raspis da odrade svoj, zakonom propisan, dio posla. Potom u maju ove godine istim povodom oglasili se u Službenom glasniku. Krajem septembra još jednom su javno upozorili sve prozvane. Sa biračkog spiska izbrisano je 4.500 imena umrlih osoba, ali neargumentovane optužbe na račun CIK-a, kažu, i dalje pljušte.

Suad Arnautović, član CIK BiH, podsjeća da imaju situaciju da je čak i visoki predstavnik Valentin Incko dezinformisao javnost da je CIK nekoliko dana uoči izbora naredio nešto u vezi s uklanjanjem mrtvih.

- Potpuna dezinformacija - ističe Arnautović.

Od svih javno izrečenih optužbi i primjedbi na rad CIK-a, na njihovu adresu pristiglo je tek 20 prigovora i to uglavnom iz nadležnosti opštinskih komisija. Među njima i takvi da su se birači žalili na neljubaznost članova biračkog odbora ili da su pojedini članovi odbora komunicirali telefonom.

Irena Hadžiabdić, član CIK BiH, navodi da je glasaču omogućeno da glasa van biračkog mjesta u svom vozilu, u slučaju ako je glasač teško pokretan, ali da je za takvo glasanje potrebno steći zakonom propisane procedure.

Ovaj i sve druge prigovore, kako kažu u CIK-u, već razmatraju ili će razmatrati u skladu sa zakonom. I pitaju - kome je u interesu da neargumentovano diskredituju, njih lično i Izbornu komisiju kao instituciju.