Završeno zidanje Sabornog hrama u Mostaru

U građevinskom smislu, crkvi je vraćen izgled iz 1873. godine. Tokom gradnje, ugrađene su minimalne izmjene u smislu seizmičkih uticaja, ali se pazilo da se ne naruše propisi koji regulišu obnovu kulturno-istorijskih i vjerskih objekata. 

"U tom smislu nismo primjenjivali nove materijala, samo smo uradili čelična vertikalna i horizontalna ojačanja", izjavio je glavni nadzorni inženjer Dragan Brnjoš.

Uporedo sa obnovom saborne crkve Svete Trojice, kažu iz parohije mostarske, obnavlja se i zajednica mostarskih i Srba iz doline Neretve. Prvi koraci načinjeni su 2000.godine.

"Do danas smo, najslikovitije rečeno, uradili to zidanje, te grube građevinske radove, te zanatske, fine radove, u slikovitom smislu, treba uraditi u svakom obliku, ekonomskom, privrednom, kulturnom, političkom", naveo je paroh mostarski Radivoje Krulj.

U Mostaru živi oko pet hiljada Srba. Danilo Savić, povratnik, na obnovi hrama radi od početka. Čast mu je,kaže, što je dio sebe ugradio u jedan od simbola Mostara.

"Kako da ne, znaju to svi ovdje, ko god je radio. Svakome je bila čast i značiće puno", kaže Savić.

"Htjeli smo da se naziđujemo u svakom smislu, i da raste i obnavlja se naša zajednica", dodao je Krulj.

Više od osamdeset odsto utrošenog novca, obezbijedili su Republika Srpska i Srbija. Nastavak radova zavisiće od priliva novca i materijalnih donacija. 

"Očekujemo sada, pošto je ovo centralna kupola, sama dinamika zahtijeva da krenemo od nje, možda narednog mjeseca, da stavimo otvore na centralnu kupolu i da se polako spuštamo prema donjim kotama", istakao je Brnjoš.

Donatori su obezbijedili dio bakarnog krova, dopremljeno je sedam krstova, dar Rudnika i termoelektrane Ugljevik. Za nadzor projekta i konzervatorsku obnovu Saborne crkve u Mostaru, zaduženi su zavodi za zaštitu spomenika FbiH i Republike Srpske.