Sumnje u objektivnost regionalne komisije za ratne zločine
On je ocijenio da bi formiranje takve komisije bilo potrebno ,samo ako je stvarni cilj da se postigne pravda, pravičnost i jednakost građana pred zakonom, ali da se plaši da je cilj sasvim suprotan.
- Imajući u vidu ranija iskustva, bojim se da to nije cilj, već se želi verifikacija nečega što je urađeno i u Haškom tribunalu i što sada pokušava da se čini pred domaćim pravosudnim institucijama, a to je da se utvrdi da su Srbi jedini krivci za sva dešavanja devedesetih godina prošlog vijeka na ovim prostorima. U tom slučaju, mi to ne podržavamo - rekao je Kojić za Sputnjik.
Napomenuo je da je teško povjerovati da je međunarodna zajednica spremna da se suoči sa bilo kakvim činjenicama koje odstupaju od njihove "istine" i podsjetio da je ta međunarodna zajednica i sama prikrivala brojne zločine.
- Bojim se da namjera stvarno nije pravda i pravičnost, niti jednakost, već falsifikat. Ne treba da se zaboravi da je na početku samog rata u BiH ubijeno dvanaestoro djece u zoni zabranjenog leta, koje je trebalo da kontroliše NATO - naveo je Kojić.
Istakao je da je već tada postojao jednostrani pristup međunarodne zajednice i direktno stavljanje na stranu bošnjačko-hrvatske koalicije, koja je imala isključivu namjeru da Srbi budu protjerani sa ovih prostora.
Kojić je ponovio da Vlada Republike Srpske nije ni konsultovana u vezi sa formiranjem te komisije.
- Haški tribunal je kreirao izlaznu strategiju da se svi predmeti koji nisu procesuirani pred Hagom prebace na domaće pravosudne organe. Bilo je i ranije pokušaja da se napravi komisija koja bi utvrđivala vansudske činjenice, ali tu je nastao problem, jer su htjeli da sudske presude koje su bile zasnovane na selektivnosti budu osnov za vansudsko utvrđivanje činjenica, što je nedopustivo - kaže Kojić.
Sputnjik je naveo da bi premijeri Srbije, Makedonije, Crne Gore i privremenih institucija Prištine na samitu u Londonu početkom jula, mogli da, kako se formuliše u zapadnim krugovima, naprave značajan korak ka utvrđivanju činjenica o ratnim zločinima na prostoru bivše SFRЈ.
Prema nekim informacijama koje su procurile u javnost, ideja je da 9. i 10. jula, na sastanku u okviru berlinskog procesa, lideri stave paraf na deklaraciju o osnivanju regionalne komisije za utvrđivanje činjenica o ratnim zločinima i drugim teškim povredama ljudskih prava.
U ovu komisiju nisu uključene ni BiH ni Hrvatska, iako su na prostorima ove dvije zemlje počinjeni najmasovniji zločini tokom devedesetih godina prošlog vijeka.