latinica  ћирилица
04/05/2018 |  10:56 ⇒ 05/05/2018 | 10:48 | Autor: RTRS

Uspješan Јahorina ekonomski forum 2018 - najavljeni brojni projekti

Na Јahorini je završen treći "Јahorina ekonomski forum 2018".

Okupio je predstavnike vlasti, finansijskog sektora i privrednike s obje strane Drine. Razgovaralo se o regionalnoj saradnji, zaustavljanju odlaska mladih, otklanjanju carinskih barijera, ubrzanom protoku robe i ljudi.

Drugog dana u fokusu je bilo racionalno raspolaganje prirodnim bogatstvima.Najavljeni su i zajednički projekti Srbije i Srpske na iskorištavanju hidropotencijala Drine. Ocjene su da je poslovni skup uspio, a organizator poručuje da će zaključke objaviti naredne sedmice nakon detaljne analize svih panela.

Drugi dan Foruma počeo je sa dva panela, Prirodna bogatstva u funkciji ravnomjernog i regionalnog razvoja, te Smart sities kao katalizator gradova i regija.

Nakon panela Dometi i ograničenja različitih modela finansiranja projekata od javnog interesa na Јahorina forumu održan je panel Izgradnja preduzetničkog ekosistema javnih univerziteta i ubrzani privredni rast i razvoj Republike Srpske.

Panel Turizam- unapređenje ponude kroz regionalnu saradnju i avio-saobraćaj- neiskorištena šansa;

Neđo Trninić, ministar saobraćaja i veza u Vladi Republike Srpske rekao je da banjalučki aerodrom u narednom periodu ima ogromne planove.

"Neke od njih već ostvarujemo. Najveća evropska niskotarifna kompanija "Rajaner" uvodi od novembra letove iz Banjaluke ka belgijskom Briselu i njemačkom gradu Memingen. Ali tu nećemo stati. Planiramo da povećamo broj letova ka Beogradu, ali i da uvedemo neke nove", istakao jeTrninić.

Direktor aerodorma "Nikola Tesla" Beograd Saša Vlaisavljević rekao je da njihov aerodrom napreduje iz godine u godinu.

"Plodove rada beremo u 2018. godini. Mnogo se radilo prethodnih godina i sada se to značajno osjeti. Uložili smo preko 50 miliona evra u razvoj, a naše pozitivne primjere prenosimo kolegama sa Aerodroma Banjaluka", kaće Vlaisavljević.

Ono što je važno, kažu, razvojem avio-saobraćaja, razvija se turizam. 

Na panelu Prepreke za razvoj slobodnog tržišta istaknuto je da je najveći obim spoljnotrgovinske razmjene ostvaren sa Srbijom, koja je i najvažniji partner.

Ukazano je na lošu strukturu izvoza, gdje preovladava sirovina, dok je struktura uvoza uglavnom, gotov proizvod.

Razgovarano je o načinima kako povećati izvoz. Јedan od njih je i edukacija privrednika, pronalazak trećeg tržišta, prevazilaženje necarinskih barijera.

Šef Predstavništva Srpske u Beču Mladen Filipović naveo je prepreke sa kojima se suočavaju privrednici, poput nepoznavanja tržišta, jezika, ali i problemi sa radnim dozvolama, standardizacijom i sertifikatima.

"Naši privrednici jesu kvalitetni i imaju snage da osvoje regionalno tržište, ali kada pređu u Evropsku Uniju, suoče se sa jačom i većom konkurencijom", istakao je Filipović.

On je rekao da su ljudski resursi značajni za istupanje na strana tržišta, da tu treba investirati, ali i uključiti dijasporu, koja može biti dobar način u prevazilaženju barijera.

Republika Srpska na najefikasniji i najekonomičniji način koristi prirodne resurse; posljedica toga je i rast koji Srpska bilježi u više sektora, ali i rast BDP-a, rekao je ministar industrije, energetike i rudarstva Petar Đokić, na panelu "Prirodna bogatstva u funkciji ravnomjernog i regionalnog razvoja".

"Imali smo rast u 2017. Ove godine očekujemo isto, a prvi mjeseci ove godine govore o rastu u više sektora, onih koji utiču na stvaranje BDP-a", rekao je Đokić.

Na bazi projekcija ekonomskog razvoja Srpske, ovi resursi su na prvom mjestu, kaže Đokić, naglašavajući da je energetika područje koje u kratkom vremenskom periodu može dati velike rezultate.

Đokić je istakao važnost izgradnje kapitalnih projekata, poput HE "Buk bijela".

"Blizu smo postizanju dogovora da se tokom ljeta krene u izgradnju. Vlada Srpske je uradila sve da se krene u izgradnju ovog kapitanog objekta", rekao je ministar Đokić.

Najavio je da bi Srpska i Srbija na ljeto mogle da definišu jedan od projekata koji će graditi zajedno. Srpska sa Srbijom ima aktivan dijalog, a koja se uključila i u oblast infrastrukture. Spremni su ističe Đokić, da sa partnerima razvijaju i druge projekte.

"Srpska ima razvijenu građevinsku operativu koja može da se upusti u velike projekte i imamo kompanije koje mogu da budu nosioci izgradnje saobraćajnica", zaključio je Đokić.

U posljednjih nekoliko godina vrlo je čest pojam smart siti ili pametan grad. 

Međutim, za većinu ljudi pa i nas same, postavilo se pitanje šta je to pametan grad, koji su kriteriji koje je potrebno zadovoljiti da biste bili pametni.

Na paneu Smart siti kao katalizator gradova i regija učesnici su pokušali odgovoriti na ovo pitanje.

Sam pojam može se najjednostavnije definisati kao vizija urbanog razvoja, koji koristi digitalne i komunikacijske tehnologije i internet resurse, kako bi se što bolje zadovoljile potrebe građana i unaprijedilo djelovanje gradskih usluga.

Iako je na panelu konstatovano da BiH zaostaje za zemljama Zapada, posljednjih nekoliko godina napredak postoji.

Miroslav Kodžoman, zamjenik načelnika opštine Laktaši rekao je da je ova lokalna zajednica među prvima u Srpskoj počela da koristi ovaj koncept.

"Sistem sastoji se iz niza tehnologija, senzorskih, to su na primjer radari, kamere, preko kojih se prati saobraćaj", kazao je Kodžoman.

Prije nekoliko mjeseci i grad Trebinje je uveo ovaj koncept.

Mirko Ćurić, zamjenik gradonačelnika Trebinja rekao je da njihov grad treba ovakva rješenja.

"Mi smo grad sa velikom površinom, a malim brojem stanovnika. Smart nam pomaze da kontrolišemo tu površinu. Ovaj koncept koristimo u slučaju odlaganja otpada. Prvi rezultati su već vidljivi", rekao je Ćurić.

U svakom slučaju, panelisti su se složili da će ova tehnologija u narednih nekoliko godina u BiH postati dominantna.

Drugi dan ovog važnog ekonomskog događaja kroz sedam panela govoriće se i o turizmu, dometima i ograničenjima različitih modela za finansiranje projekata od javnog interesa, a biće riječi i o izgradnji preduzetničkih ekosistema javnih univerziteta i ubrzanom privrednom rastu i razvoju Srpske.

Na skupu je učestvovalo više od 50 stranih i domaćih predavača, 400 delegata, gostiju i predstavnika medija.

Prvog dana bilo je govora o fiskalnoj politici, regionalnim infrastrukturnim projektima, radnoj snazi koja nedostaje kao resurs, ali i poljoprivredni kao neiskorištenoj šansi.

Na Centralnom panelu razgovaralo se o reformskim procesima u Republici Srpskoj i Srbiji – značaj regionalne saradnje. 

Јahorina ekonomski forum 2018 organizovalo je Udruženje ekonomista "Svot" u saradnji sa Savezom ekonomista Srpske pod pokroviteljstvom predsjednika Milorada Dodika.