Prijedlog Zakona o akcizama Nezavisnog bloka nije u skladu sa Ustavom
Član Komisije Nikola Lovrinović iz HDZ-a konstatovao je da ovaj prijedlog nije usklađen sa pravnim nasljeđem EU, kao ni sa Sporazumom o stabilizaciji i pridruživanju, što potvrđuje i mišljenje Direkcije za evropske integracije BiH.
Šefik DŽaferović iz SDA kaže da mu nije jasno kako su predlagači zamislili da se planira određeni iznos sredstava za putarinu, a da se potom ta sredstva raspoređuju u većem procentu.
Tokom rasprave, Šepić je naveo da oni ovim prijedlogom žele da pokrenu novi investicioni ciklus u izgradnji auto-puteva u BiH.
"Želimo da deblokiramo sredstva međunarodnih finansijskih institucija, kao i da riješimo ovo složeno političko pitanje u BiH", rekao je Šepić.
Ovim prijedlogom zakona predviđeno je uvođenje dodatne putarine za izgradnju auto-puteva u iznosu od 0,10 KM po litri goriva, dok bi se sa druge strane smanjila akciza na gorivo za isti iznos, pa novac više ne bi, kao do sada, išao budžetima, već bi bio plasiran u investicije.
Ustavnopravna komisija je bez rasprave utvrdila da su Prijedlog zakona o izmjenama Zakona o platama i naknadama u institucijama BiH i Prijedlog zakona o dopunama Zakona o platama i drugim naknadama u sudskim i tužilačkim institucijama na nivou BiH usklađeni sa Ustavom i pravnim sistemom BiH.
Predlagač oba ova zakona je Savjet ministara.
Izmjenama Zakona o platama i naknadama u institucijama BiH želi se obezbijediti da pravo na policijski dodatak koji imaju policijski službenici Granične policije BiH i Agencije za istrage i zaštitu BiH dobiju i policijski službenici zaposleni u Direkciji za koordinaciju policijskih tijela BiH.
Izmjenama Prijedloga zakona o dopunama Zakona o platama i drugim naknadama u sudskim i tužilačkim institucijama na nivou BiH uvode se vrste naknada za sudije, tužioce i određene kategorije stručnog osoblja u pravosudnim institucijama BiH, kao i naknade za odvojeni život i naknade troškova smještaja u toku rada, te naknade za prevoz s ciljem stimulisanja kandidata za pravosudne pozicije da apliciraju na pozicije van mjesta njihovog prebivališta.
Ustavni sud BiH u svojim presudama ukazao je ranije da zaposleni u pravosudnim institucijama nemaju istovjetne naknade kao izabrani zvaničnici, državni službenici, namještenici i ostali zaposleni u zakonodavnoj i izvršnoj vlasti na nivou BiH.
Na prijedlog šefa Kluba poslanika SDS-a Aleksandre Pandurević razmatran je i Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o vazduhoplovstvu BiH, za koga je utvrđeno da je usaglašen sa Ustavom i pravnim sistemom BiH.
Predloženim izmjenama zakona predviđa se da generalni direktor Direkcije za civilno vazduhoplovstvo i njegov zamjenik ne budu više državni službenici, već imenovana lica u skladu sa Zakonom o ministarskim imenovanjima, imenovanjima Savjeta ministara i drugim imenovanjima u BiH, kao što je to slučaj i sa drugim direktorima i njihovim zamjenicima upravnih organizacija u BiH.
Na ovaj način, ističe Pandurevićeva, obezbijediće se poštivanje principa zakonitosti, jedinstva pravnog poretka, ekonomičnosti, kao i efikasniji rad državne službe.
Ustavnopravna komisija utvrdila je da je Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Izbornog zakona BiH, čiji su predlagači Sokolović, Šepić i Ahmetović, usklađen sa Ustavom i pravnim sistemom BiH.
Prihvatajući prijedloge Borjane Krišto iz HDZ-a i Pandurevićeve, Komisija je donijela zaključak da se ovaj prijedlog zakona uputi Centralnoj izbornoj komisiji BiH i od njenih članova zatraži mišljenje, posebno u dijelu koji se tiče proširenja liste kandidata koji, osim političkih subjekata, mogu da podnesu prigovor na nepravinosti tokom izbornog procesa.
Predlagači izmjena Izbornog zakona zagovaraju unapređenje izbornog procesa u cjelini putem izmjena koje se odnose na proceduru izbora predsjednika, članova i njihovih zamjenika u biračkim odborima, zatim stvaranje pretpostavki za uvođenje elektronskog glasanja, sprečavanje izbornih prevara na biralištima, kao i regulisanje održavanja ponovljenih izbora u slučajevima prekida izbora usljed vanrednih okolnosti.
Prema njihovom prijedlogu, izmjene zakona bi trebalo da obezbijede širi krug lica koja mogu da ulože prigovor radi zaštite izbornog prava, sve s ciljem otklanjanja manjkavosti u izbornom procesu, sprečavanju zloupotreba i izbornih prevara, kao i veće transparentnosti izbornog procesa u BiH.
Izvor: SRNA