latinica  ћирилица
18/07/2017 |  20:08 ⇒ 20:33 | Autor: RTRS

Niske cijene duvana, velika ulaganja (VIDEO)

Počela je berba duvana, koji je u Semberiji i Posavini zasađen na 350 hektara. Poljoprivrednici se nadaju da će prinos i kvalitet biti bolji od prošlogodišnjeg, a proizvodnja isplativija. Otkupne cijene duvana i premije nisu se mijenjale već nekoliko godina.
Duvan - Foto: RTRS
DuvanFoto: RTRS

Za kilogram suvog lista duvana prve klase proizvođači dobiju 3,30 KM, a podsticaji su oko 30 feninga. Ulaganja su velika, a cijena nepromijenjena već godinama, pa im jedino dobar prinos obezbjeđuje zaradu.

Zlatko Stevanović, iz Donjih Zagona, kaže da su skupi repromaterijali, kao i proizvodnja sama, zbog čega ne može mnogo da se zaradi.

U proizvodnju duvana na jednom hektaru uloži se oko 20.000 maraka. Mnogo posla radi se ručno, od sadnje do berbe. Ratari ne odustaju od ove proizvodnje, jer su mnogo uložili u opremu i sušare, a rade na zemlji lošeg kvaliteta, pa se druge kulture još manje isplate.

Pano Ristanović kaže da ako bi bio veći prinos duvana, da bi zarada bila bolja nego u slučaju uzgoja kukuruza ili pšenice.

Vremenski uslovi dosad su pogodovali proizvodnji duvana, ali bi najavljene vrućine bez padavina mogle umanjiti prinose.

Branimir Andirić, tehnolog u Duvanu a.d. Bijeljina, kaže da je 99 odsto proizvodnje je na polozi gdje nije dostupna  podzemna voda i gdje nije moguće izvršiti navodnjavanje, tako da vreli talas može da izazove štete u proizvodnji.

Preduzeće Duvan Bijeljina kreditira kompletnu proizvodnju na imanjima 80 kooperanata, a za ratare koji ostvare prinos iznad 150 kilograma po dunumu obezbijedili su u dodatnu premiju. Otkupne cijene ne mogu povećati, jer njih uslovljava svjetsko tržište.

V.d. direktora Duvana, Čedo Gotovčević, kaže da Duvan kao preduzeće može malo toga da učini, jer su, kako navodi,  maksimalno dali od sebe, dodatnih 30 feninga po kilogramu i da pokušavaju da održe proizvodnju.

Uz veće podsticaje, proizvodnja duvana bila bi mnogo isplativija, ocjenjuju proizvođači i otkupljivači. Navode primjer Makedonije, gdje je zahvaljujući podsticajima od jedan evra po kilogramu proizvodnja ove industrijske biljke povećana deset puta.