Јukić: Odrediti više sudija Srba i Hrvata u sudskim vijećima (VIDEO)
Јukićeva je u intervjuu Srni naglasila da je to njen cilj, jer su joj se stranke žalile upravo na jednonacionalnu određenost koja je prisutna u Sudu BiH, dodajući da, po percepciji javnosti, uvijek treba neko "hladne glave i ko nije opterećen nacionalnom pripadnošću".
Prema njenim riječima, Tužilaštvo, a posebno Sud BiH, imaju dovoljno kadra koji može odgovoriti brojnim zadacima koji su pred njima, a promjenom menadžmenta u tim institucijama otvorene su mogućnosti za vraćanje povjerenja javnosti.
"Predsjednik Suda BiH Ranko Debevec ne izlazi u javnost, jer hoće da se napravi određeni rezultat koji će objaviti. Uradilo se dosta, ali ima slučajeva da se to pogrešno predstavi. Ako nemate povjerenja u osobu koja je na vrhu institucije, sumnja se u sve što se uradi. Mislim da će sve doći na svoje i da neće biti anomalija koje su se dešavale u ranijem periodu", kaže Јukićeva.
Ona je rekla da je izbor predsjednika Suda BiH izazvao negodovanje pojedinih nosilaca pravosudnih funkcija koji su, kako kaže, željeli da sebi produže ruku koja će ostati poslije njih da radi posao koji su oni radili.
"Ne može niko biti apolitičan u društvu gdje biramo te ljude, ali sudija mora ostati nezavisan. Јa ne mogu braniti nijednog Hrvata, ako je on ubijao civile, on je za mene ratni zločinac i tako moraju svi razmišljati", istakla je Јukićeva.
Ona je rekla da VSTS ne može imati spisak imena osumnjičenih ili optuženih za ratne zločine, nego da ima samo broj završenih i nezavršenih predmeta.
Јukićeva je dodala da glavni tužilac treba da vodi računa da se svi predmeti uzimaju u rad, a da će rok za procesuiranje najsloženijih predmeta ratnih zločina, koji su prema Strategiji BiH za rad na predmetima ratnih zločina trebali da budu okončani za sedam godina, biti produžen.
Ona je objasnila da ovaj rok nije ispoštovan, jer su tužioci morali raditi i na manje složenim predmetima, koje je odmah trebalo uputiti na niže sudove, a koji su sada po projektu IPA 2012 i IPA 2013 potpuno osposobljeni da rade na predmetima ratnih zločina. Projekat planira da se od 2014. do 2018. riješi 50 odsto predmeta ratnih zločina, a do sada je urađeno 30 odsto.
"Mi ne znamo, samo čujemo iz medija protiv koga se postupak vodi. Meni, kao potpredsjedniku VSTS-a, žalili su se ljudi svih nacionalnosti da nisu nikada pozvani na saslušanje, svi su bili nezadovoljni zbog neprocesuiranja određenih predmeta ratnih zločina. Tu bi glavni tužilac trebalo da napravi analizu i dostavi nam podatak da li se određeni predmet držao /u ladici/ ili se na njemu radilo, a o čemu postoji zabilješka", rekla je Јukićeva.
Ona je podsjetila da je u ovom turbulentnom vremenu Kancelarija disciplinskog tužioca VSTS-a pokrenula više disciplinskih postupaka, kojih je bilo i prije, ali su sada isplivale neke stvari koje su godinama "tinjale" u Sudu i Tužilaštvu BiH, kao i onim na nižim nivoima.
Јukićeva je navela da je i sa promjenom menadžmenta u Sudu i Tužilaštvu BiH došlo do više postupaka protiv sudija i tužilaca sa najvišeg nivoa, što odmah ne znači da su krivi.
"Mislim da je važno da se u Zakonu o VSTS-u promijene samo dvije stvari - kada je riječ o odluci disciplinskog tužioca da neće sprovoditi istragu i da se stavi mogućnost prigovora da neko odlučuje o toj odluci - što sada nemamo. Smatram da su to ključne stvari koje u Zakonu treba izmijeniti", ocijenila je Јukićeva.
O ovome je, kaže, govorila i u parlamentu BiH tokom podnošenja izvještaja o radu VSTS-a, gdje se osjećala neprijatno zbog načina na koji su poslanici iskazali nezadovoljstvo njihovim radom.
"Parlament ne smatra pravosuđe trećim stubom vlasti, a treba da nas uvažava. Poslanici imaju pravo na civilizovano postavljene primjedbe, a ne na način da vam sa govornice mogu svašta da kažu, a vi nemate mogućnost da replicirate. Ponašaju se kao da je parlament njihova imovina i mogu da rade šta hoće. Oni naš izvještaj samo mogu da prime k znanju, njima je u interesu da imaju nezavisno pravosuđe, a ne da ga stave pod svoju čizmu", naglasila je Јukićeva.
Najviše primjedbi na rad pravosudnih organa iznio je ministar bezbjednosti u Savjetu ministara BiH Dragan Mektić koji, prema njenim riječima, ima pravo kao građanin da kaže sve što misli da nije u redu i da prijavi da se vode određeni postupci, ako ima dokaze.
"Ovo što on radi i način na koji to iznosi je necivilizovano, kao što je necivilizovano napadati nosioce pravosudnih funkcija, među kojima je i napad na glavnog tužioca Gordanu Tadić. Onog momenta kada je pokazala da neće ni sa kim da kontaktira, da priča o predmetima, doživjela je napade od njega", kaže Јukićeva.
Ističući da Mektićev resor nije pravosuđe, Јukićeva je u intervjuu Srni rekla da on mora da shvati šta priča i koga je prijavio.
"Ako smatra da nekoga treba prozvati, bilo bi logično da ide redom, što on ne čini, jer ne proziva ljude iz svoje stranke. Sve to ukazuje da to nije dobronamjerno prozivanje nekoga da je korumpiran", ocijenila je Јukićeva.
Prema njenim riječima, Mektićeva populistička priča o tome da se on bori protiv korupcije, a da niko drugi ništa ne radi u vezi s tim, apsolutno ne stoji niti je potrebno ministru bezbjednosti da o tome govori.
"Od njega očekujem da nas zaštiti kao građane i da pričamo o našoj bezbjednosti, a ne da se miješa u naš posao", poručila je Јukićeva.
Ona je potvrdila da je od glavnog tužioca saznala da u Tužilaštvu BiH postoji predmet u vezi sa Mektićevom diplomom, te objasnila da je ovaj predmet ponovo otvoren nakon što ga je tužilac Miroslav Marković službenom zabilješkom zatvorio, a što se ne može učiniti, zbog čega je prijavljen disciplinskom tužiocu.
"Ne mora da znači da je ministar Mektić na toj diplomi nešto dodavao, ona je vjerovatno takva kakva jeste. Pitanje je ko je i na koji način dao tu diplomu. Zakon iz tog vremena jasno kaže da je to Viša škola, da je mogu završavati samo pripadnici MUP-a Hrvatske i da moraju da rade na tom radnom mjestu duplo više vremena od onoga koliko je utrošeno za njihovo školovanje", istakla je Јukićeva.
Ona je u intervjuu Srni pojasnila da nešto nije u redu ako Viša škola izda diplomu za zvanje diplomirani kriminalista koju bi, na osnovu zakona, morala da izda visokoškolska ustanova, odnosno fakultet.
"Sve to dovodi do sumnje, a koji god pravnik je vidio tu diplomu rekao je da to ne može biti. Na Višoj školi Mektić je mogao da stekne zvanje pravni kriminalista", naglasila je Јukićeva.
Izvor: Srna