Sarajevo- Regionalna konferencija o govoru mržnje
- Nažalost, danas širom Evrope svakodnevnom možemo čuti primjere govora mržnje i vrijeđanje osjećaja različitih grupa i ljudi - rekao je Vigemark na konferenciji koju je organizovalo Ministarstvo za ljudska prava i izbjeglice BiH uz podršku projekta EU - Podrška pružaocima socijalne pomoći i poboljšanje kapaciteta za praćenje.
Vigemark je naglasio da se društveni mediji i internet jako često koriste u svrhe širenja govor mržnje.
- Moramo naći način da se to pitanje reguliše na internetu, da se omogući ljudima da prijave ovakav govori ukoliko ga negdje čuju, bilo na internetu ili u drugim medijima - napomenuo je specijalni predstavnik EU.
On je ukazao da je tokom kampanje za lokalne izbore bilo primjera govora mržnje, izrazivši zadovoljstvo što je reagovala Centralna izborna komisija BiH sankcionisala neke od političara koji su učestvovali u tome.
Prema njegovim riječima, uvijek je lako koristiti simplistički govor i neke zvučne izjave koje nekad mogu da uključuju i govor mržnje, umjesto da se govori o činjenicama, o stvarnoj situaciji.
Ministarka za ljudska prava i izbjeglice BiH Semiha Borovac istakla je da se to ministarstvo opredijelilo za regionalnu konferenciju o temi govora mržnje svjesno činjenice da njegov negativan uticaj na društvo ima dalekosežne posljedice.
- Zbog toga ovu pojavu ne smijemo marginalizovati, tolerisati i posebno opravdavati. Nama u regionu potrebna je zajednička saradnja i koordinacija kako bismo ovo krupno pitanje zajednički riješili - rekla je ona.
Smatra da je potrebno puno više dijaloga, tolerancije, međusobnog poštovanja, poštovanja drugog i drugačijeg, a posebno samokritičko preispitivanje vlastitih uvjerenja.
- Dolazak kolega iz Srbije, Hrvatske i Crne Gore danas da zajedno u BiH razgovaramo o ovoj vrlo značajnoj temi jeste direktan doprinos izgradnji povjerenja, međususjedskih odnosa, izgradnji mira istabilnosti u regionu. Naročito veoma važna uloga u ovome jeste i uloga medija i političara, ali i svakog od nas kako bi se govor mržnje suzbio na svakom mjestu - rekla je ministarka.
Lejla Turčilo sa FPN u Sarajevu je istakla da se najčešći primjeri govora mržnje mogu vidjeti u komentarima na veb portalima ispod određenih članaka i društvenim mrežama.
- Govor mržnje je najmanje prisutan u medijskim sadržajima koje proizvode novinari. Dakle, novinari su manje nosioci govora mržnje iako moramo priznati da postoje primjeri neprofesionalnog izvještavanja u nekim medijima - rekla je ona.
Napomenula je da se veliki broj portala trudi da ukloni komentare koji su nepoželjni u smislu govora mržnje, ali da problem ostaje da je nedovoljno jasno definisan govor mržnje i njegovo sankcionisanje na čemu će se u medijskoj sferi morati raditi ubuduće.
Generalni sekretar Udruženja BH novinari Borka Rudić rekla je da se ovo udruženje dugo bavi pitanjem smanjenja govora mržnje u medijskim sadržajima i na portalima, na društvenim mrežama.
- Upravo smo završili monitoring medija, pripremamo i izvještaj o tome na koji su način mediji pratili lokalne izbore u BiH. Preliminarni rezultati pokazuju da je 1,8 odsto medijskih izbornih sadržaja bilo sa različitim oblicima govora mržnje - istakla je ona.
Prema njenim riječima, to nije veliki procenat, ali s obzirom na štetne posljedice govora mržnje, BH novinari treba da se bave tim pitanjem i podižu svijest novinara o tome da govor mržnje nije sloboda izražavanja i da se kroz medijske sadržaje mora jasno postaviti razgraničenje između govora mržnje i slobode izražavanja.
Rudićeva ističe da je jako važno da sami novinari i mediji ne budu izvori govora mržnje, već da se on dekonstruiše kroz medijske sadržaje i pokaže da to nije prihvatljiv govor u javnom prostoru.
Izvor: SRNA