latinica  ћирилица
28/07/2016 |  14:43 | Autor: Večernje novosti

Otežano liječenje i oporavak zbog bolničkih bakterija

Bolničke infekcije uglavnom se vezuju za operacije i postoperativni tok koji zbog njih postaje komplikovaniji. Među oboljelima je često jači strah od "napada bakterija" nego od same operacije, ma koliko komplikovana bila.
Ilustracija (Foto: Thinkstock) -
Ilustracija (Foto: Thinkstock)

Uglavnom se plaše postoperativnog oporavka, koji može da traje unedogled, i konačnog ishoda. Kako spriječiti ove infekcije, pitanje je koje muči i pacijente i stručnjake.

- Bez obzira na to što je medicina u svim segmentima napredovala, pa i ublasti bolničke epidemiologije, bolničke infekcije i dalje predstavljaju značajan zdravstveni problem u razvijenim, a naročito u zemljama u razvoju. Pogrešna je predstava da se javljaju samo u bolnicama. Tamo se ispoljavaju možda u drastičnijem vidu zbog specifičnosti pacijenata i težine njihove bolesti, ali su takođe prisutne i u domovima zdravlja i drugim zdravstvenim ustanovama. Mi živimo sa mikroorganizmima, koji u određenom trenutku postaju naši neprijatelji, dovodeći do različitih oblika infekcije - objašnjava epidemiolog profesor dr Vesna Šuljagić, načelnik Odsjeka za prevenciju i kontrolu bolničkih infekcija u okviru Sektora za liječenje Vojnomedicinske akademije.

Šta su zapravo bolničke infekcije?

- To su sve infekcije udružene sa pružanjem zdravstvenih usluga nastale kod bolesnika i zdravstvenog osoblja. Mogu da se ispolje kao lokalno ili sistemsko oboljenje u vidu reakcije organizma na jedan ili više infektivnih uzročnika, odnosno njihovih toksina, koji kod bolesnika do tada nisu bili prisutni, niti je on sa njima došao u bolnicu ili drugu zdravstvenu ustanovu. Do infekcije oboljelih dolazi zbog narušenog imunog sistema ili starosti, a kada je riječ o bakterijama, i zbog otpornosti na antibiotike. Postoje multirezistentne bakterije za koje je izuzetno teško naći odgovarajući antibiotik.

Da li samo bakterije uzrokuju infekcije?

- Do infekcija dovode i virusi, gljivice najčešće kod hematoloških pacijenata, ali i prioni, poznatiji kao uzročnik bolesti ludih krava. Ipak, najučestaliji uzročnik su bakterije koje se razvrstavaju u dvije velike kategorije. U prvoj su bakterije prisutne u flori zdravih osoba, takozvani komensali, koji u normalnim okolnostima spriječavaju kolonizaciju domaćina patogenim vrstama. Međutim, kod osoba oslabljenog imuniteta oni takođe mogu da dovedu do problema. Primjer za to su infekcije udružene sa intravaskularnim kateterom, koje izaziva koagulaza negativni stafilokok sa kože, ili urinarne infekcije udružene sa urinarnim kateterom koji omogućava prodor bakterija iz gastrointestinalnog trakta u primarno sterilnu mokraćnu bešiku. Takva je, primjera radi, ešerihija koli.

Koje bakterije pripadaju drugoj kategoriji?

- To su patogene bakterije koje imaju izražene faktore virulencije, odnosno sposobnost da izazovu infekciju bez obzira na prirodne mehanizme odbrane. Takve su gram-pozitivne bakterije stafilokokus aureus i B-hemolitički streptokok... Ili gram-negativne u koje spadaju ešerihija koli, klepsijela, proteus... Јedna od najraširenijih u posljednje vrijeme je klostridija koja dovodi do teških oblika dijareje. Nastaje zbog nepravilne upotrebe antibiotika i drugih lijekova. Ako se na vrijeme ne preduzme odgovarajuća terapija, može da dovede i do smrtnog ishoda.

Ko je najpodložniji bolničkim infekcijama?

- Da bi nastala neka bolnička infekcija, odbrambeni mehanizmi bolesnika moraju da budu oslabljeni toliko da se mikrooragnizmu omogući "pristup". Najslabiji u ovoj neravnopravnoj borbi su novorođenčad i starije osobe. Veću osjetljivost za nastanak infekcija imaju i hronično oboljeli, bolesnici na imunosupresivnoj ili radioterapiji. Ukoliko su opterećeni kašljem, kijanjem, nekontrolisanim mokrenjem, takođe su u velikom riziku za pojavu infekcija.

Na kojim djelovima tijela se bolničke infekcije najčešće javljaju?

- Prema lokalizaciji najučestalije su u urinarnom traktu. Na njih otpada oko 40 odsto infekcija. Zatim dolaze infekcije operativnog mjesta, zbog pneumonije, i tako redom. Suština je da jedna trećina infekcija može da se spriječi, a dvije trećine moraju na vrijeme da se uoče i liječe. Istraživanje urađeno prije šest godina, kojim su obuhvaćena 13.392 tada hospitalizovana bolesnika u Srbiji, pokazalo je da oko pet procenata ima neku vrstu infekcije. Da bi se svele na što manju mjeru, neophodno je da pored uvođenja epidemiološkog nadzora nad bolničkim infekcijama, strogo mora da se poštuje koncept asepse. Ovo je vrlo važno jer bolničke infekcije komplikuju liječenje, povećavaju broj dana hospitalizacije i troškove liječenja, a nerijetko su praćene i smrtnim ishodom.

PREVENCIЈA I KONCEPT ASEPSE

- U mjere prevencije prevashodno spada koncept asepse, koji podrazumijeva pravilno čišćenje, dezinfekciju i sterilizaciju u bolničkim ustanovama, kao i poštovanje aseptičkih tehnika. U tom smislu higijena ruku je najjednostavnija, ali posebno značajna mjera prevencije. Mjere izolacije bolesnika moraju da se poštuju ako priroda bolesti to nalaže.

Takođe bi trebalo da se primjenjuju brojna uputstva, posebno o prevenciji infekcija operativnog mjesta, urinarnih infekcija, pneumonija, infekcija udruženih sa centralnim vaskularnim kateterom. Ne smiju se zanemariti ni uputstva o pravilnoj dezinfekciji, sterilizaciji, vakcinaciji zdravstvenog osoblja i bolesnika. Sve preporuke dostupne su na sajtovima Centara za kontrolu bolesti iz Atlante, Svjetske zdravstvene organizacije i drugih zdravstvenih organizacija upućenih na prevenciju i kontrolu bolničkih infekcija - naglašava dr Šuljagić.

INTENZIVNA NjEGA

Rizik za nastajanje bolničkih infekcija u jedinicama intenzivne njege je pet do deset puta veći u odnosu na rizik u jedinicama obične njege. To je zato što u intenzivnoj njezi leže bolesnici sa ugroženim vitalnim funkcijama, kojima je potrebna učestala intenzivna opservacija, dijagnostičke i terapijske procedure. Na ovaj način maksimalno su omogućeni svi putevi širenja bolničkih infekcija. Na ovim mjestima su česte takozvane unakrsne infekcije, sa jednog pacijenta na drugog - upozorava sagovornica.