latinica  ћирилица
03/08/2015 |  10:15 | Autor: SRNA

Komesarijat: Srbija i danas zemlja sa produženim izbjeglištvom

Vojna akcija "Oluja" obilježava se u Hrvatskoj iako u toj zemlji postoji više neriješenih pitanja veoma važnih za izbjegle Srbe i nije došlo do očekivanih fundamentalih promjena kada je riječ o povratku srpskih izbjeglica - saopštio je Komesarijat za izbjeglice Srbije.

U Komesarijatu ističu da se ne smiju zaboraviti i neriješena pitanja koja otežavaju postizanje trajnih rješenja za izbjegličku populaciju.

Srbija smatra da nastavak aktivnosti na provođenju aneksa "E" i "G" Sporazuma o sukcesiji ima visok prioritet, ali i ostalih aktivnosti koje vode rješavanju problema izbjeglica.

"U tom smislu očekujemo dalju podršku međunarodne zajednice", ističe se u saopštenju Komesarijata povodom 20 godina od stradanja Srba u hrvatskoj akciji "Oluja".

U tekstu se navodi da je Srbija i danas zemlja sa produženim izbjeglištvom, a od 610.000 izbjeglih, koji su od 1991. godine utočište potražili u Srbiji, 35.295 lica i dalje je u statusu izbjeglica, od čega je 25.962 iz Hrvatske.

Podsjeća se da je u akciji Hrvatske vojske 4. avgusta 1995. godine, iz Hrvatske u Srbiju za svega nekoliko dana protjerano više od 200.000 Srba, a ubijeno je oko 2.500 ljudi, dok se poslije 20 godina od tragičnog događaja oko 2.000 ljudi još vodi kao nestalo.

Nekoliko desetina hiljada izbjeglica nije vratilo svoje stanarsko pravo, Hrvatska nije obnovila više od 10.000 srušenih srpskih kuća u područjima gdje nije bilo ratnih dejstava i oko 8.000 kuća na područjima zahvaćenim ratom, nije vraćeno oduzeto poljoprivredno zemljište srpskim vlasnicima.

Hrvatska nije provela Ustavni zakon o pravima nacionalnih manjina kojim se Srbima garantuje proporcionalna zastupljenost i zapošljavanje u organima državne uprave, policiji, pravosuđu i drugim javnim institucijama.

Nadležne institucije u Hrvatskoj ne procesuiraju pojedince i grupe koje šire govor mržnje, vode kampanju protiv srpskog jezika i pisma, podstiču nasilje prema Srbima ili ih fizički napadaju, a Hrvatska nije isplatila ni zaostale penzije, dinarsku i deviznu štednju, navodi se u saopštenju Komesarijata.

Ističe se da su svi postupci u vezi sa obnovom imovine i stambenim zbrinjavanjem bivših nosilaca oduzetih stanarskih prava u Hrvatskoj u zastoju iako korisnici imaju validna rješenja o obnovi i stambenom zbrinjavanju, dok nekoliko hiljada zahtjeva za obnovu u drugom stepenu godinama čeka na odgovor.

Zabilježeni su i slučajevi oduzimanja ličnih karata izbjeglicama na granici sa Hrvatskom.

"Iz takvih postupaka se jasno vidi da su izbjeglice usmjerene isključivo na integraciju u Srbiji jer je proces povratka skoro zaustavljen", navodi se u tekstu.

U prilog navedenom govori i studija "Manjinski povratak u Hrvatsku", izrađena na inicijativu UNHCR-a, u kojoj su autori iznijeli zaključak da od više od 130.000 registrovanih povratnika srpske nacionalnosti, u Hrvatskoj ostaje da živi samo 38 odsto, u Srbiju se vraća oko 45 odsto, a oko 17 odsto ih je umrlo.

U studiji se navodi i da je trećina povratnika starija od 65 godina.

Podsjeća se na izvještaj američkog Stejt departmenta za 2013. godinu u kojem se navodi da je u Hrvatskoj i dalje prisutna društvena diskriminacija i nasilje prema manjinama, posebno prema Srbima i Romima, što obeshrabruje povratak.

Napominje se da o problemima srpske zajednice u Hrvatskoj govori i studija "Nasilje i nesnošljivost prema Srbima u 2014." autora Tamare Opačić u kojoj se taksativno navode slučajevi etnički motivisanog nasilja i govora mržnje usmjerenog prema Srbima i njihovim institucijama u Hrvatskoj.

Komesarijat je zahvalio međunarodnim organizacijama, donatorima i Delegaciji EU u Srbiji za sva uložena sredstva za poboljšanje života izbjegličke populacije i za pomoć u zatvaranju kolektivnih centara.