latinica  ћирилица
02/08/2015 |  20:57 | Autor: TANЈUG

Beograd: Izložba o stradanju Srba u Hrvatskoj i BiH

Izložba dokumenata i fotografija o stradanju Srba u Hrvatskoj i BiH u ratu devedesetih godina otvorena je večeras u Beogradu, a ministar za rad Aleksandar Vulin poručio je da neće biti tog ideološkog razloga i višeg cilja zbog kojeg bi Srbija zaboravila 250.000 prognanih, pobijenih i nestalih.
Izložba o stradanju Srba u Hrvatskoj i BiH - Foto: Screenshot
Izložba o stradanju Srba u Hrvatskoj i BiHFoto: Screenshot

Vulin je, otvarajući izložbu "Oluja - Zločin koji se pamti (stradanja Srba u Hrvatskoj)", istakao da su Srbi postali bolji, hrabriji i mudriji, da znaju da samo istina može da bude garant dobrih odnosa sa susedima, kao i da samo onaj ko ima hrabrost da govori istinu o svom narodu, može da svjedoči istinu i o drugom narodu.

On je poručio da nema tog ideološkog razloga i višeg cilja zbog kojeg će Srbija ikada zaboraviti 250.000 progranih, pobijenih i nestalih Srba tokom i poslije "Oluje".

"Nema tog ideološkog razloga i višeg cilja zbog kojeg ćemo prestati da govorimo o ranama svog naroda. A da bismo ih zaliječili moramo da ih prepoznamo, pokažemo i zatražimo od svijeta da ih razumije i prihvati, i barem oćuti u nijemom poštovanju kada ih bude vidio", rekao je Vulin.

Ministar je naglasio da o Srbima ne treba suditi na osnovu istine koja je stvarana da bi se opravdalo razbijanje država i stvaranje novih zemalja.

"Nemojte o nama suditi po istini koja je bila potrebna da bi se opravdala bombardovanja, protjerivanja i ubijanja. Sudite o nama po našim živima, kako sada živimo, radimo i stvaramo, kako smo garant mira, jer bez Srbije nema mira, jer bez sposobne, hrabre i snažne Srbije nema ni snažnih i uspješnih država u njenom okruženju", naglasio je Vulin.

Gradski menadžer Goran Vesić podsjetio je da je u toku procedura odabira idejnog rješenja za memorijalni centar posvećen srpskim žrtvama i građanima Srbije koji su stradali za otadžbinu u ratovima 90-ih.

"Nedavno smo završili konkurs, ali nismo izabrali rješenje, jer želimo da taj spomenik koji budemo izgradili na najbolji način oslika sve ono što se desilo našem narodu. Zato želimo zaista najbolje rješenje", rekao je Vesić.

Idejno rješenje, prema njegovim riječima, trebalo bi da bude izabrano do kraja godine, a memorijalni centar izgrađen tokom 2016.

Govoreći o izložbi, Vesić je ocijenio da ona pokazuje na najbolji način strahote "Oluje" koja je, kako je rekao, bila "državni zločin". On je poručio da 1995. Srbija nije mogla da pomogne svom narodu, jer je bila slaba i bez prijatelja, ali da je danas situacija drugačija.

"Danas Srbija postaje sve jača. Ona je zemlja sa prijateljima u svijetu, koja može da nametne temu, da spriječi da neko obilježava zločin kao veliku pobjedu, u koju dolaze evropski državnici. Takva Srbija može da pomogne svim Srbima", rekao je Vesić.

Prema njegovim riječima, upravo zato je važno da svi stanu iza politike Vlade Srbije i premijera Aleksandra Vučića. "Samo takva Srbija, poštovana i ekonomski jaka, može da se izbori za prava prognanih Srba i svakog Srbina gdje god da živi. Zato je važno da sve radimo kako bi naša zemlja ubuduće mogla da ima tu snagu", rekao je Vesić.

Predsjednik Koalicije udruženja izbeglica, koje je organizovalo izložbu, narodni poslanik Miodrag Linta istakao je da 20 godina od završetka ratova u BiH i Hrvatskoj, kao i 16 godina od završetka NATO agresije, stotine hiljada Srba ne može da ostvari svoja osnovna ljudska prava, da vrate svoju imovinu, penzije, radni staž...

"Vlada Srbije vodi principijelnu i ozbiljnu politiku koja se zasniva na insistiranju da sve žrtve moraju jednako da se poštuju, a da svi zločinci moraju da budu kažnjeni, bez obzira na nacionalnu i vjersku pripadnost. Samo je tako moguće ići naprijed i uspostaviti odnose povjerenja i razumjevanja među narodima koji žive na ovom prostoru", rekao je Linta.

Poslije izložbe, čiji su autori Nenad Antonijević i Veljko Đurić Mišina, održana je i tribina o stradanju Srba u Hrvatskoj i BiH od 1990. do 1995, na kojoj su učestvovali predsjednik Naprednog kluba i istoričar Čedomir Antić, direktor Instituta za savremenu istoriju Momčilo Pavlović i saradnik tog instituta Milan Gulić.