Sutra Đurđevdan

Đurđevdan (ilustracija)

Đurđevdan je po broju slavara u Srba na četvrtom mjestu, dok je prenos moštiju Svetog Đurđa, Đurđic, na osmom mjestu po broju slavara.
Đurđevdan je među najvećim proljećnim praznicima. Prema narodnom, običajnom računanju vremena, Đurđevdan je polutar godine: vrijeme se računalo od i do Đurđevdana.

U pojedinim krajevima običaj je da se kuće kite vrbom i zelenilom. Pletu se vjenci od bilja i ljeskovog pruća koji se bacaju na kućni krov ili zadjenu za kapiju i stajska vrata.

Narod vjeruje, ako je na Đurđevdan vedro, biće rodna godina. Ako tada i sutradan pada kiša, ljeto će biti sušno. Pada li kiša na treći dan, dakle na dan Svetoga Marka, ljeto će biti kišovito.

Sveti Georgije je poštovan kao zaštitnik mnogih država i gradova u Evropi. Poštovan je i kao zaštitnik konjice, vitezova i viteštva i krstaških pohoda. Proslavljaju ga Grci, Rusi, Bugari, Srbi, Englezi, Francuzi, Njemci, Italijani i mnogi drugi narodi.