latinica  ћирилица
27/03/2015 |  16:06 | Autor: SRNA

Zakoni o obrazovanju RS i FBiH u skladu s Ustavom BiH

Ustavni sud BiH odbacio je kao neosnovan zahtjev Željka Komšića iz vremena kad je bio hrvatski član Predsjedništva BiH za ocjenu ustavnosti zakona o osnovnom i srednjem obrazovanju i vaspitanju Republike Srpske, te zakona o osnovnom i srednjem obrazovanju i vaspitanju u FBiH.
Ustavni sud BiH, sjednica - Foto: SRNA
Ustavni sud BiH, sjednicaFoto: SRNA

Ustavni sud BiH odbio je Komšićev zahtjev kao neosnovan, jer je zaključio da ovi zakoni u kontekstu predmetnog zahtjeva nisu u suprotnosti sa odredbama Ustava BiH i Evropske konvencije u vezi sa odredbama Protokola broj 1 uz Evropsku konvenciju, te Protokola broj 12 uz Evropsku konvenciju.

Donošenjem Okvirnog zakona o osnovnom i srednjem obrazovanju u BiH jasno su propisani opšti principi i ciljevi obrazovanja koji proizlaze iz opšteprihvaćenih, univerzalnih vrijednosti demokratskog društva, te vlastitih vrijednosnih sistema zasnovanih na specifičnostima nacionalne, istorijske, kulturne i vjerske tradicije naroda i nacionalnih manjina koje žive u BiH, saopšteno je iz Ustavnog suda BiH.

Komšić je naveo da je razlog podnošenja zahtjeva diskriminacija u sistemu obrazovanja u Republici Srpskoj i kantonima u FBiH. Prema njegovom mišljenju, pripadnicima konstitutivnih naroda na pojedinim područjima u BiH onemogućeno je školovanje i obrazovanje kojim se poštuju jezik, kultura i religija učenika. Podnosilac ukazuje na to da je zakonodavac odredio okvire koji se moraju primijeniti u obrazovnom sistemu na svim nivoima BiH.

Ustavni sud BiH je, zbog svoje nenadležnosti, odbacio kao nedopušten zahtjev 36 poslanika NSRS za ocjenu ustavnosti pojedinih odredaba, u zahtjevu precizno navedenih, kantona i statuta opština u FBiH, a u vezi sa izgledom grbova i/ili zastava administrativnih jedinica, koji, prema njihovom mišljenju, sadrže elemente koji su u suprotnosti sa Ustavom BiH, budući da se kao elementi grbova i zastava utvrđuju i elementi vjerskog i nacionalnog karaktera /simboli polumjeseca, ljiljana, šahovnica, siluete vjerskih objekata i slično /koji simbolizuju samo jedan konstitutivni narod.

Na taj način, kako ističu podnosioci zahtjeva, dovode se u diskriminatorski položaj drugi narodi, odnosno drugi konstitutivni narodi.

Ustavni sud BiH je ovaj zahtjev odbacio kao nedopušten i zbog toga što smatra da poštivanje principa konstitutivnosti naroda i principa nediskriminacije u pogledu načina propisivanja simbola administrativnih i lokalnih jedinica, koji su u isključivoj nadležnosti entiteta, prije svega, pokreće pitanje usklađenosti akata koji sadrže odredbe o ovoj materiji sa ustavom entiteta za koje je konačni autoritet ustavni sud entiteta.

Ustavni sud BiH odlučivao je i o jednom broju apelacija o navodnim povredama prava apelanata. Sve odluke o apelacijama usvojene na sjednici biće dostavljene podnosiocima apelacija u roku od mjesec dana.