Predstavljena knjiga "Slučaj Ranković - iz Arhiva KOS-a"

Prema riječima autora knjige, bivšeg direktora Vojnobezbjednosne agencije generala Svetka Kovača, istoričara Bojana Dimitrijevića i analitičarke u VBA Irene Popović Grigorov, "Slučaj Ranković - Iz Arhiva KOS-a" zasnovana je na do sada nepoznatoj arhivskoj građi Vojne službe bezbjednosti i problematizuje "Brionsku aferu", suprotstavajući nove i nepoznate podatke tada izrečenim optužbama.
 "Želja nam je bila da kažemo ono što drugi (autori knjiga o smjeni Rankovića) nisu rekli, odnosno da potkrijepimo činjenicama ono što su drugi pretpostavljali. Mislim da smo uspjeli u tome i da smo dali odgovore na te dileme. To smo uspjeli zahvaljujući dobrim podacima", istakao je Kovač i dodao da je lično pročitao oko 13.000 stranica raznog materijala koji se odnose na aferu prisluškivanja i sve što joj je prethodilo i uslijedilo.
 Glavni junak "Slučaj Ranković - Iz Arhiva KOS-a" nije Ranković, već Četvrta plenarna sednica Centralnog komiteta Saveza komunista Јugoslavije, održana 1. jula 1966., poznatija kao "Brionski plenum", iznijela je svoje viđenje Popović Grigorov, podsjetivši da je taj događaj doveo do kasnijeg raspada SFRЈ devedesetih godina prošlog vijeka.
 "Upleli smo se u težak posao da, poštujući istoriografske postulate, ispričamo staru priču na nov način i odgovorimo na neka stara pitanja - Zašto je i kome bila potrebna afera prisluškivanja, da li je Ranković zaista prisluškivao Tita...", rekla je Popović Grigorov.
 Pitajući se zašto Ranković nikada nije ispričao svoju istinu, Popović Grigorov je ocijenila da je za nekadašnjeg prvog čovjeka službi bezbjednosti bilo kobno samo jedno pitanje koje se tada postavljalo i zbog kojeg je, na poslijetku, i smijenjen - Ko će naslijediti Tita?
 Govoreći o radu na knjizi, Dimitrijević je objasnio da je taj proces trajao oko dvije godine, tokom kojeg su autori istraživali dokumenta u Vojnom arhivu, Arhivu Јugoslavije, kao i fond VBA.
 "Predstavljeni su novi istoriografski podaci i fotografije, zbog čega čitanje Rankovića može da počne tek od ove knjige. Tek sada može da se na bazi relevantne arhivske građe stvaraju nova tumačenja", rekao je Dimitrijević.
 Prema njegovim riječima knjiga je rezultat napora da se napravi kontekstualizacija događaja iz 1966., zbog čega su čitaocu ponuđene teze za razmišljanje kuda se kretala istorija Јugoslavije poslije odlaska Rankovića sa političke scene.
 "Ako ova knjiga ne posluži potpunoj rehabilitaciji Rankovića, ona će pomoći da se potpunije sagleda taj događaj", smatra Dimitrijević.
Na promociji knjige govorili su i njeni recezenti profesor Fakulteta za bezbjednost i diplomatiju Andreja Savić i pomoćnik ministra odbrane za ljudske resurse Miloš Јanković.
 Savić je istakao da "Slučaj Ranković - Iz Arhiva KOS-a"  predstavlja dragocjen doprinos istoriografiji SFRЈ i da može inspirisati i druge istraživače na još dublju analizu slučaja Ranković, koji je možda predstavljao, kako kaže, uvod u događaje koji su doveli do raspada SFRЈ.
 "Uprkos pojavi jednog broja publicističkih djela, većina naslova parcijalno obrađuje ovu temu, pa se čini da slučaj Ranković do danas nije u potpunosti razjašnjen. Čini nam se da ova knjiga, zasnovana na autentičnoj građi KOS-a, koja do sada nije bila dostupna, upotpunjuje cjelinu publicističkog pristupa", rekao je Savić.
 Završavajući predstavljanje knjige Svetko Kovač je izneo i, kako je rekao, svoj lični stav, da Ranković nije prisluškivao Tita i da nikada nije razmišljao o tome da ga naslijedi.
 "Nismo došli ni do jednog argumenta koji bi potkrijepili te optužbe", zaključio je Kovač dodavši da je Ranković zaista bio iznenađen čitavom aferom jer je bio "slijepo odan Titu i partiji, jer je vjerovao da Tito neće nasjesti na te glasine i da od njih može da očekuje iskreni odnos".
 Predstavljanju knjige "Slučaj Ranković - Iz Arhiva KOS-a", iz koje je odlomke čitao glumac Lazar Ristovski, u beogradskom Domu vojske prisustvovali su, između ostalih, i potpredsjednik Vlade i ministar spoljne i unutrašnje trgovine i telekomunikacija Rasim Ljajić, načelnik Generalštaba Vojske Srbije general Ljubiša Diković, tužilac za ratne zločine Srbije Vladimir Vukčević, kao i članovi Rankovićeve porodice.