latinica  ћирилица
EU I MI | 20/10/2016 | 08:54

Srbija i EU: Trgovina poljoprivrednim proizvodima (VIDEO/FONO)

Adaptirani Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju sa Evropskom Unijom Bosna i Hercegovina će primjenjivati počev od 2017. godine u naredne tri godine što je postignuto tokom pregovora.Susjedna Srbija takav Sporazum provodi od 2013. godine, ali nije imala fazno prilagođavanje kao BiH.Analizirali smo promjene i efekte Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju na trgovinu poljoprivrednim proizvodima iz Srbije sa Evropskom unijom.

Srbiji je Evropska unija najvažniji trgovinski partner.Više od polovine ukupnog izvoza poljoprivrednih proizvoda plasira na evropsko tržište. 3,2 milijarde evra izvoza u 2015. godini dvostruko je više od 1,2 milijarde u 2009. godini što potvrđuje prednost trgovinske integracije.
Prof. dr. Miladin Ševarlić,predsjednik Društva agrarnih ekonomista Srbije u izjavi za RTRS  potvrđuje da je Evropska unija dominantan kupac srpskih agrarnigh proizvoda,ali naglašava da  u strukturi ukupnog izvoza poljoprivredno-prehrambenih proizvoda i uvoza iz EU postoji svojevrstan paradoks.“ Izvoze se sirovine,a uvoze prerađevine vrlo diskutabilnog kvaliteta“, ocijenio je profesor Ševarlić.

Iako je poljoprivreda među najvećim razvojnim potencijalima Srbija za agrar izdvaja manje od 5 odsto ukupnog godišnjeg budžeta.Nedostaje i spremnost sistema za korištenje 175 miliona evra evropskog programa IPARD.

“U vezi sa  akreditacijom sistema za EU program  IPARD vjerujem da ćemo to uspješno uraditi i iduće godine ići u proces akreditacije da možemo koristiti fondove za poljoprivredu“, izjavila je za RTRS Јadranka Јoksimović,ministarka u Vladi Srbije za evropske integracije. Јoksimović skaže da IPARD sistem neće riješiti sve probleme poljoprivredika,ali vjeruje da bi mogao dati doprinos boljoj organizaciji i razumijevanju značaja poljoprivrede.

Poljoprivrednici s posjedom do 10 hektara čine gotovo polovinu i njihov udio u proizvodnji svih poljoprivrednih proizvoda je 95 odsto.Više sredstava i podsticaja može pomoći konkurentnosti i produktivnosti te smanjiti neobrađene površine.

„Pozitivno je što postoji volja poljoprivrednika da rade i da svojim rukama zarađuju za egzistenciju“, kaže za RTRS Dragan Zarubica, predsjednik Samostalnog sindikata poljoprivrede,prehrambene,duvanske industrije i vodoprivrede Srbije. Zarubica se nada da će doći vrijeme da država Srbija stimulativnim mjerama pomogne razvoj poljoprivrede. Predstoji privatizacija više desetina agrarnih sistema.Najveći je PKB sa 1. 800 radnika i 30 hiljada hektara u vlasništvu,od čega 20 hiljada obradive površine.Sindikati predlažu transformaciju umjesto prodaje dijela imovine kombinata.

“Prema predloženom modelu država Srbija bi zadržala većinski paket od 51 odsto vlasništva, zaposleni u PKB bi imali pravo na paket besplatnih akcija (jedini su koji nisu ostvarili pravo na paket besplatnih akcija), a ostali dio kapitala bi bio ponuđen na tržište“, izjavio je za RTRS Milisav Đorđević, predsjednik Samostalnog sindikata PKB korporacije.Prema njegovim riječima, sindikat bi bio saglasan i da manjinski akcionar vodi preduzeće jer su PKB potrebna sredstva za investicije.

PKB redovno isplaćuje plate,a nisu budžetski korisnici.Od države ne dobijaju ni premiju za mlijeko jer su veliki proizvođač sa 60 miliona litara godišnje. Umjesto grada Beograda kombinatom ponovo upravlja država.Srbija ima više od tri miliona i 350 hiljada hektara korištenog poljoprivrednog zemljišta. Od iduće godine biće dostupno i strancima kada će moći kupovati pod istim uslovima kao i državljani Srbije.

TV reportaža

Radio reportaža